“Bh. stend-drp tragedy” Josipa Pejakovića u akciji oživljavanja starih tvrđava

Kulturno, ali i historijsko te turističko ljeto protječe u znaku jednog od najboljih bh. glumaca Josipa Pejakovića. Njegova nova monodrama “Bh. stend-drp tragedy” premijernu izvedbu imala je 8. jula u Bosanskom kulturnom centru, u okviru Baščaršijskih noći u Sarajevu, a potom, dan kasnije odigrao je i reprizu u Centru za kulturu u Jelićevoj. Povratak Travničanina pred publiku dogodio se nakon nekoliko godina pauze, a na scenu je donio priču o svom, ali i životu ljudi koji su živjeli i žive u našoj zemlji.

Turneja “Bh. stend-drp tragedy” u augustu nastavlja na izuzetno atraktivnim lokacijama. Nedavno je izvedena u Srebreniku u okviru početka manifestacije OGUS 2017.

– Posebno mi je drago što sam u Srebreniku na prelijepoj kuli gdje smo snimali Hasanagincu. Sjećanja su mi se vratila na taj dio mog života.

Pejaković će turneju završiti na Kastelu u Banjoj Luci, što će biti prvorazredna senzacija.

– Sama izvedba, uz interes publike, potvrdila je da se komad sviđa ljudima. Svi su bili na nogama. Radi se o nečemu sasvim drugom u odnosu na dosadašnje nastupe koje sam imao kroz monodrame. Nakon premijere, bila je repriza u Centru za kulturu u Jelićevoj. I tamo je bilo vrlo zanimljivo, jer je u pitanju promjena prostora, bilo je poprilično kamerno, ali je ipak predstava polučila one poruke koje nosi sa sobom, kazao je Josip Pejaković, dodajući:

– Onda je sve krenulo ka najznačajnijem dijelu za tu predstavu, a to su nastupi u Gračanici, Kalesiji i Tuzli. Glavna tema unutar komada je poniranje u historiju iz mog života, mog odrastanja u rodnom Travniku, a onda pronalazim ljude koji su imali nekog utjecaja na mene, što u životu, što u karijeri kao glumca. To je prije svih – pjesnik Ilhamija koji je zbog pjesme “Čudan zeman nastade…” bio zadavljen na travničkoj kuli.

Podsjećamo, Abdulvehab Ilhamija (1773-1821) jedan je od rijetkih koji je u onom vremenu pisao na bosanskom jeziku. Ono po čemu je bio i ostao prepoznatljiv jeste njegova kasida “Čudan zeman nastade”. Bio je sufija, šejh, odlikovao se pobožnošću i ispravnim životom, bio uzor svog vremena. Zbog već navedene pjesme došao je u sukob s tadašnjim vezirom Dželaludin-pašom, a upravo ova kasida bila je razlog njegovog pogubljenja 1821. u Travniku.

– To je za nas historijski događaj, pogotovo Travničane. Tamo se još svašta izdešavalo što me je gurnulo u historiju i dovelo do čovjeka koji je s 23 godine postao uzor gotovo svima, a to je Husein-kapetan Gradaščević, koji je također, bez obzira na to što je rođen u Gradačcu, vezan za Travnik jer se tu prvi put ustoličio kao bosanski vezir, koga je narod izabrao za vezira. Samo se on suprotstavio Turcima i porazio ih gotovo tri puta. I naravno, onaj koji će zavesti krajnji red, odnosno “nered” u Bosni, a to je Omer-paša Latas, koga sam igrao na daskama NP-a Sarajevo. Ali tu govorim o novim stvarima i završavam sa tim prvim dijelom, pojašnjava Pejaković te ističe:

– Slijedi drugi dio koji nastavljam s Narodnooslobodilačkom borbom i Titovom Jugoslavijom. To je otprilike kroki moje potrebe da pokažem cijeloj Bosni i Hercegovini, a igrao sam predstavu u Mostaru, u Narodnom pozorištu te u Zenici, u Bosanskom narodnom pozorištu. A neku večer sjajno je bilo u Srebreniku na kuli tvrđave. Sad počinje moj pohod po tvrđavama BiH. Počeo je u Srebreniku, a u narednim predstavama završit će na Kastelu u Banjoj Luci, što će biti prvorazredna senzacija zbog toga što u predstavi učestvuje i 12 derviša koji izvode molitvu – zikr, predvođeni šejhom Edinom Urjan Kukavicom.

Pejaković najprije “Bh. stend-drp tragedy” donosi svojim Travničanima pa najavljuje:

– U Travniku će to biti naročito atraktivno jer se tu nalazi Ilhamijino turbe, koje posjećuju turisti iz cijelog svijeta. Izvedba je zakazana za 25. august u 20 sati. Očekuje se veliki broj gledalaca jer je do sada interes iskazao veliki broj ljudi, zahvaljujući zalaganju načelnika Općine Travnik i direktorice Muzeja. Oni su poslali cirkularno pismo ostalim općinama koje imaju tvrđave da se to objedini kao zajednički brend i u turističke, historijske i kulturne potrebe.

U Banjoj Luci Pejaković nastupa 29. augusta u 20 sati.

– Očekujem puno od te predstave, jer će doći ne samo Banjalučani nego i Prijedorčani, Kozarčani, a vjerovatno i Jajčani… S njima još nisam uspostavio kontakt, a rado bih i na njihovoj tvrđavi odigrao predstavu. U BiH postoji najmanje tridesetak takvih objekata koji su interesantni za ovaj projekt, zaključuje na kraju razgovora Josip Pejaković.