Četiri desetljeća od početka epidemije AIDS-a, još uvijek nema vakcine

Vakcine protiv COVID-19 nastale su samo nekoliko mjeseci nakon što se novi koronavirus počeo širiti širom svijeta, ali desetljeća istraživanja o HIV/AIDS-u imala su tako malo napretka u prevenciji bolesti koja je 2020. godine odnijela gotovo 680.000 ljudskih života.

Budući da se danas u svijetu obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, postavlja se pitanje zašto još uvijek nema vakcine za zaštitu ljudi od virusa ljudske imunodeficijencije (HIV).

Jedan od odgovora je da politička volja i ulaganja koja su potaknula razvoj vakcine protiv COVID-19 uglavnom nedostaju u istraživanju vakcina protiv AIDS-a otkako je HIV otkriven 1983. godine, a drugi odgovor je u naučnoj složenosti virusa HIV.

– S Covid vakcinama, istraživači se brinu da će vakcina biti u stanju zaštititi nekoliko varijanti koje su postale posebno zabrinjavajuće – navodi se u junskom izvještaju Međunarodne inicijative za vakcinu protiv AIDS-a (IAVI).

– Ali za HIV, postoje milioni i milioni različitih virusa koji su rezultat skrivene sposobnosti virusa da brzo mutira… To je taj zapanjujući nivo raznolikosti s kojom se mora boriti svaka vakcina protiv HIV-a – istaknuto je. 

Voditelj odjela za viruse i imunitet na Institutu Pasteur u Parizu Olivier Schwartz kaže da, iako se većina ljudi može prirodno oporaviti od početne infekcije koronavirusom i tako steći imunitet, to nije slučaj s HIV-om.

– HIV mnogo lakše mutira od Covida i stoga je teže generirati takozvana široko neutralizirajuća antitijela koja bi mogla spriječiti infekciju – pojasnio je, a samo nekoliko ljudi prirodno proizvodi ta antitijela kada su izloženi HIV-u.

Istraživanje vakcine značilo je proučavanje tih rijetkih odgovora, razumijevanje njihovog djelovanja i pokušaj repliciranja u imunološkom sistemu zdravih ljudi.

Proučava se nekoliko desetaka različitih vakcina, a jedno američke kompanije Moderna nastoji koristiti istu metodu mRNA koju je koristila za vakcinu protiv COVID-19.

Junski izvještaj koji opisuje istraživanje objašnjava da je mRNA namijenjena za “usmjeravanje imunološkog sistema, korak po korak, da inducira antitijela koja se mogu suprotstaviti HIV-u”.

Takva tehnika je složena, uključuje početni udarac za aktiviranje važnih B-stanica prije nego što nekoliko doza vakcine pokuša potaknuti tijelo na proizvodnju niza antitijela.

– U posljednjih nekoliko godina došlo je do neviđenog rasta u našem razumijevanju imunološkog sistema – kaže za AFP Serawit Bruck-Landais iz francuske organizacije za AIDS Sidaction.

No, čak i uz prividna otkrića, kaže Bruck-Landais, napredak u razvijanju vakcine “nije dovoljan da bismo mogli reći da ćemo uskoro imati vakcinu protiv AIDS-a”.

Klinička ispitivanja vakcine Moderna u Sjedinjenim Američkim Državama koja su trebala započeti u augustu još uvijek su navedena na web stranici Nacionalnog instituta za zdravlje kao “na čekanju”.

Istraživači koji se bave vakcinama kažu da se ona zanemaruju u smislu finansiranja.

– Tržište je preslabo za farmaceutske grupe i razočaravajući je manjak ulaganja – kaže direktor istraživanja na Francuskom nacionalnom institutu za zdravstvo i medicinska istraživanja (INSERM) Nicolas Manel. 

– Mnogi su istraživači vrlo motivirani, ali moraju se zadovoljiti sredstvima koja imaju na raspolaganju – dodao je.

U nedostatku vakcina, fokus je historijski gledano bio na promociji preventivnih mjera kao što su odgovornije seksualno ponašanje, čiste igle i općenito bolji pristup zdravstvenoj zaštiti za marginaliziranu populaciju. Danas oko 38 miliona ljudi širom svijeta živi s virusom.

Direktor istraživanja na Institutu za ljudsku genetiku sa sjedištem u Francuskoj Monsef Benkirane ukazuje na važna poboljšanja u medicini koja mnogim osobama s HIV-om omogućuju duži i zdraviji život.

Važno je da smanjenjem virusnog opterećenja zaražene osobe, tretmani za HIV danas mogu znatno smanjiti ili eliminirati nečije šanse za prijenos HIV-a na drugu osobu.

No Benkirane kaže da mnogi ljudi nemaju pristup liječenju, dok se oni koji imaju pristup ponekad bore da proces završe do kraja i uzimaju sve potrebne lijekove.

– Osim poboljšanja pristupa liječenju, još uvijek postoje problemi s ljudima koji se zapravo drže režima liječenja, čak i u Evropi – zaključio je Benkirane.

Pročitajte...