CIK BiH predstavio publikaciju o mogućnostima primjene novih tehnologija u izbornom procesu

– Automatsko glasanje, prebrojavanje glasova, elektronska identifikacija birača, internetsko glasanje, već odavno se koriste u izbornim procesima širom svijeta. Sva ova rješenja imaju za cilj povećanje kredibiliteta i pouzdanosti rezultata izbora, odnosno skraćenje roka za objavljivanje rezultata izbora, istakla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a prilikom prezentacije publikacije u zgradi Parlamentarne skupštine BiH

SARAJEVO (AA) – Centralna izborna komisije Bosne i Hercegovine predstavila je danas u Sarajevu publikaciju “Nove tehnologije u izbornom procesu – izazovi i mogućnosti primjene u Bosni i Hercegovini” koja ima za cilj da doprinese javnoj raspravi o nasušnoj potrebi modernizacije i digitalizacije izbornog procesa u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Publikaciju izdaje Centralna izborna komisija BiH uz finansijsku podršku Vijeća Evrope. Radi se o opsežnom dokumentu koji na više od 200 stranica podijeljenih u tri cjeline prikazuje mogućnosti uvođenja novih tehnologija u izborni proces BiH.

“Automatsko glasanje, prebrojavanje glasova, elektronska identifikacija birača, internetsko glasanje, već odavno se koriste u izbornim procesima širom svijeta. Sva ova rješenja imaju za cilj povećanje kredibiliteta i pouzdanosti rezultata izbora, odnosno skraćenje roka za objavljivanje rezultata izbora”, istakla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a prilikom prezentacije publikacije u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.

Suad Arnautović, član CIK-a izjavio je da je komisija pokrenula ovaj proces kako bi široj političkoj javnosti, Parlamentarnoj skupštini BiH, javnom mnijenju općenito na jednom mjestu pokazala put za moguću primjenu tehnologije u izbornom procesu.

Istakavši kako tehnologija u svijetu enormno napreduje, Arnautović je kazao da Bosna i Hercegovina u određenim dijelovima izbornog procesa nije u trendu sa savremenim kretanjima.

“To je razlog zašto želimo da ponudimo alternative – šta bi se moglo uraditi u pogledu registracije birača, upotrebe novih tehnologija, kako bi se moglo pospješiti samoidentifikacije birača na biračkom mjestu, šta bi se moglo uraditi u samom procesu glasanja primjenom novih tehnologija, da li i dalje zagovarati ovaj dosadašnji način glasanja, mehanički i papirnati zaokruživnjem na glasačkom listiću ime stranke i kandidata i ubacivanjem u glasačku kutiju i kasnije mehaničkim brojanjem ili to pospješiti nekim mogućim alternativama i primjenom tehnologije kao što je, naprimjer, skeniranje tih glasačkih listića ili primjenom takozvanih touch screen mašina”, rekao je Arnautović.

Iskoraci u izbornom procesu, prema njegovim riječima, tiču se ne samo političkih subjekata nego i birača i kako je kazao, svaki iskorak u tom pogledu košta ali sredstava ima.
“Odgovorno mogu reći da para ima, ima dovoljno sredstava i mogu slobodno reći da svaka demokratija košta. Sada, ako vi ne želite da imate rezultate dva sata od zatvaranja biračkog mjesta, ako ne želite da imate apsolutne tačne podatke, ako ne želite da imate potpuno povjerenje u proces onda ćete izmišljati razloge, a jedan od tih razloga je da nema para. Tvrdim da para ima”, poručio je Arnautović.

Branko Petrić, član CIK-a, takođe smatra da je zborni proces u BiH tehnički, tehnološki i normativno zastario i da ga je potrebno je skladu sa vremenom osavremeniti uvođenjem modernih tehnologija.

“To podrazumijeva i zakonodavnu intervenciju u izborni zakon prvenstveno, a u tehničkom pogledu samo su dvije tačke u pitanju. Jedna je na radnjama identifikacije birača, da bi se onemogućila manipulacija s biračima i biračkim spiskom, a druga i najvažnija je uvođenje tehnološkog utvrđivanja rezultata odnosno skeniranje glasačkih listića i utvrđivanje rezultata automatski. To je tehnika i tehnologija koja se primjenjuje u savremenim zemljama i to je ono što izbore u zemljama koje mi pratimo čini da sat vremena nakon završetka glasanja znamo rezultate izbora”, rekao je Petrić.

Danas predstavljena publikacija je podijeljena u tri dijela. Prvi dio sadrži autorske radove prezentirane na okruglom stolu održanom u martu ove godine u Sarajevu, u drugom dijelu publikacije su predstavljeni izvještaji međunarodnih eksperata iz Estonije (Tarvi Martens) i Austrije (Peter Wolf) i na kraju treći dio sadrži međunarodne standarde o elektronskom glasanju i uopće o primjeni novih tehnologija u izborima.

Kakvo rješenje će izabrati Bosna i Hercegovina i u kojem smjeru će ići u modernizaciji izbornog procesa, zasigurno će biti rezultat širokog konsenzusa po ovom pitanju, ali jednom započeti proces modernizacije i uvođenja novih tehnologija je nepovratan, poručili su iz CIK-a.

(RTVTK/AA)

Pročitajte...