Dodik predao odgovore iz Upitnika EK: Niko u RS-u ne radi na otcjepljenju od BiH

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik uručio je danas komesaru za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesu Hahnu odgovore BiH na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije.

Odgovaranje na dodatna pitanja Evropske komisije dio je cjelokupnog procesa koji ima za cilj pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u EU, a u kojem će Evropska komisija dati detaljnu analizu stanja u zemlji i ocjenu spremnosti da se pređe u narednu fazu odnosa sa EU.

Hahn je nakon sastanka rekao da mu je drago što se susreo s Dodikom koji je lično donio odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Kako kaže, to će pomoći Evropskoj komisiji prilikom pripreme mišljenja o zahtjevu za članstvo u EU.

Dodao je da opredjeljen pripremi mišljenja, ali da će konačnu odluku donijeti države članice Evropske unije. Hahn je rekao da je važno razumjeti da BiH mora nastaviti sa reformama i da je to ključni interes građana BiH. On je istakao da se raduje što će do kraja mjeseca posjetiti Bosnu i Hercegovini kako bi nastavili razgovori.

Dodik se nakon sastanka sa visokom predstavnicom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini i Hahnom obratio javnosti. On se zahvalio Hahnu i Mogherini za priliku da preda odgovore na dodatna pitanja.

Kako kaže, u BiH su svi politički faktori opredjeljeni za evropske integracije bez obzira na entitete i različite naroda. On je pohvalio mehanizam koordinacije koji je, prema njegovim riječima, dao najbolji modalitet za usklađivanje odgovore iz Upitnika Evropske komisije.

Dodik je rekao da postoje pitanja na koja nije dat odgovor, ali da je i to odgovor. On se nada da će sadašnji saziv Evropske komisije dati svoje mišljenje. Predsjedavajući Predsjedništva BiH izrazio je želju da će u martu biti formiran vlast na nivou BiH.

Kako kaže, BiH je neopravdano zastala na Sporazumu o romingu u regiji te da su članovi Predsjedništva BiH spremni već sutra dati saglasnost za potpisivanje tog ugovora. Što se tiče visokog obrazovanja, on je kazao kako BiH ne smije dozvoliti da nijedan bh. univerzitet izgubi mogućnost da aplicira na fondove.

Dodik je kazao da se nada kako će BiH dobiti status zemlje kandidata i da to znači kako pred bh. vlastima stoji da se već od sutra krene raditi na reformama. Posebno je spomenuo reformu javnu uprave ističući da je odlazeća struktura Vijeća ministara BiH zaposlila 450 radnika u držvne institucije.

“Razgovori su bili veoma srdačni. Imali smo zadovoljstvo da obostrano kažemo kako smo uspjeli odgovoriti na dodatna pitanja. Zahvalan sam ljudima iz Evropske komisije što imaju razumijevanja prema strukturi u BiH”, rekao je Dodik.

Na pitanje o tome da li je funkcionere EU upoznao o razlozima neformiranja vlasti u BiH, Dodik je rekao da EU želi da BiH ima svoju dinamiku. On je dodao da je kao i prošli put formiranje vlasti stavljeno kao jedno od prioriteta.

“Rekao sam da očekujemo kako će se u ovoj sedmici obaviti razgovori o dodatnim aktivnostima u vezi s formiranjem vlasti”, kazao je Dodik.

Čelnike EU informisao je i o insistiranju “bošnjačke strane” na davanju saglasnosti na MAP te da je razumio kako EU ništa ne uslovljava usvajanjem MAP-a.

Novinari su pitali Dodika o sve češćoj priči o nezavisnosti RS-a i odnosima sa Moskovom. On je odgovorio da su pravi prijetelji i u Moskovi i u Briselu te da je u obostranom interesu da se ostvaruju kontakti.

On je istakao da su SNSD i RS opredijeljeni ka evropskim integracijama, ali i da RS nastavlja dijalog sa Rusijom. Dodik je rekao da je RS opredjeljen za jačanje dejtonskih kapaciteta, ali da je Dejtonski sporazum narušen odlukama visokih predstavnika.

“U ovom trenutku u RS-u niko ne radi na pitanjima secesije. Ali u RS-u postoje očekivanja javnosti na tom pitanju, ali i nas političara koji smo dio te javnosti. Ja vidim BiH u smislu vraćanja Dejtonu i putu ka EU”, rekao je Dodik.

Podsjećamo, u junu 2018. godine Bosna i Hercegovina dobila je dodatnih 655 pitanja u svrhu pripreme mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji.

Najviše dodatnih pitanja (106) odnosilo se na politički kriterij, dok je u ekonomskom kriteriju Evropska komisija postavila 33 dodatna pitanja. Slijedila su pitanja iz socijalne politike i zapošljavanja, transportne politike te obrazovanja i kulture.

Zvaničnici u BiH nisu uspjeli usaglasiti odgovore na 23 dodatna pitanja, odnosno na dodatna pitanja iz Upitnika EU iz tijela Mehanizma koordinacije BiH su za 22 pitanja i jednom potpitanju usuglasila odgovor koji glasi: “Nismo u mogućnosti u ovom trenutku dostaviti odgovor na ovo pitanje zbog nedostatka sveobuhvatnih informacija”.