Duraković: Inzkov potez je civilizacijski trijumf

Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, upotrijebio je bonske ovlasti i nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranuje negiranje genocida. To je uradio osam dana prije odlaska s funkcije i nakon 12 godina izražavanja zabrinutosti i izbjegavanja da djeluje. Zakon stupa na snagu odmah, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova.

Zakon o zabrani negiranja genocida politička je prekretnica u Bosni i Hercegovini i teško je očekivati da će politički procesi biti na istim tračnicama kao do sada. Pitanje negiranja genocida je bilo jedno od najvažnijih koje je kočilo državu i predstavljalo omču oko vrata svim procesima. U državi u kojoj se dogodio genocid po presudi međunarodnog suda godinama je trajalo bjesomučno negiranje genocida, ali i slavljenje i glorifikacija ratnih zločinaca. Ćamil Duraković, predsjednik SO Srebrenica u telefonskoj izjavi za RTV TK kaže da je Inzkov potez civilizizacijski trijumf.

– Iz razloga što je ovo naša dugogodišnja borba sa kojom je i sam Inzko imao dilema i problema – dodaje Duraković.

Prema istraživanju Memorijalnog centra Srebrenica u posljednjih godinu dana zabilježena su čak 234 čina negiranja genocida. Na ovaj Zakon godinama su čekale preživjele žrtve genocida i porodice stradalih u genocidu.

– Zakon o zabrani negiranja genocida zaštit će nas majke da nas niko ne vrijeđa, da ne priča laži. I važno je da Zakon koji je donesen sprovode institucije BiH, te da oni koji negiraju genocid odgovaraju za to – napominje Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”.

Izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranuje negiranje genocida, predviđaju da će se kažnjavati svako ko negira genocid, ko ga umanji ili pokuša opravdati taj zločin ili zločin protiv čovječnosti. Kaznit će se i onaj ko javno učini dostupnim ili distribuira letke, slike i druge materijale, kaznom od najmanje jedne godine zatvora. Također, ko dodijeli priznanje osobi koja je osuđena za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt, ulicu, park, trg i slično po osuđenoj osobi kaznit će se zatvorom od namanje tri godine.

– Nakon što je je visoki predstavnik donio dopune Kaznenog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida u Tužilaštvu BiH bit će formiran predmet u kojem će pratiti sve objave pojedinaca ili skupina koje se odnose na negiranje genocida – ističe Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH.

U saopćenju OHR-a stoji da zakon k stupa na snagu osam dana od objave ove odluke, odnosno u subotu 31. jula, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova.

Pročitajte...