Govor mržnje na društvenim mrežama nakon rušenja crkve u dvorištu Fate Orlović

Rušenje crkve koja je tokom rata ilegalno izgrađena u dvorištu nane Fate Orlović izazvalo je različite reakcije u BiH. Nekim političarima ovo je bio povod za iznošenje govora mržnje javno. Neki su ovo poredili s ratnim zločinima. Brojni su i komentari korisnika društvenih mreža. S obzirom na to da se mrežni mediji zakonski ne regulišu, nego podliježu preporukama samoregulacijskog tijela vijeća za štampu i online medije BiH, komunikolozi smatraju da je potrebna dobra zakonska regulativa kako bi se smnajio govor mržnje na internetu.

Novinarka: Devleta Brkić

”U budućem ratu će zbog ovoga mnogo nedužnih života da ode”, “Srbi lakše praštaju pokolje nego Bogomolje. To što je zakonito, to baš ništa neće značiti, ova slika ostaće u kolektivnom pamćenju naroda i nema te presude i prava koje će je moći opravdati. A sad vi koji aplaudirate, nastavite da se radujete onom što je danas iznova posijano”, samo su neke od poruka koje su ovih dana upućene od zvaničnika iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, a nakon što je iz dvorišta Fate Orlović srušena ilegalno izgrađena crkva. Brojni su i negativni komentari korisnika društvenih mreža. Ćamil Duraković, predsjednik Skupštine Opštine Srebrenica mišljenja je da se govor mržnje nažalost produkuje na stranama koje nisu sudionici života u Podrinju odnosno entitetu RS.

– U ovom slučaju kada se uklanjala crkva u avliji nane Fate više je bilo tih živih prenosa i likovanja navijačkog koji produkuju reakciju sa druge strane i ostave posljedice Bošnjacima koji u jako podređenom položaju žive na tim prostorima. To je možda problem što informacije brzo idu vani i što ljudi imaju dostupnost društvenim mrežama i mogu da ioznose bilo kakav mišljenja, za koja nisu ni svjesni da su govor mržnje, istakao je Duraković.

Komunikolozi smtraju da su komentari govora mržnje tek finalna varijanta jedne opšte atmosfere koju imamo u društvu, koja toleriše govor mržnje. Amela Delić viši asistent sa Filozofskof fakulteta Univerziteta u Tuzli ističe da imamo prije svega govor mržnje kojeg iznose sami političari. Navodi primjer Milana Tegeltije, savjetnika člana predsjedništva BiH, koji u svom komentaru poručuje da je činom rušenja ilegalno izgrađene crkve posijano sjeme mržnje, čime otvoreno poziva na transgeneracijski prenos traume i mržnje.

– S druge strane imamo medije koji isto tako pristranim izvještavanjem doprinose širenju govora mržnje pa se tako u naslovima namjerno izostavlja činjenica da je ustvari u pitanju rušenje ilegalno izgrađenog objekta na dvorištu žene koja je protjerana, kojoj je ubijen muž i koja kada se vratila nije zatekla ni svoju kuću, nego izgrađenu ilegalnu pravoslavnu crkvu. Na kraju imamo te komentare korisnika mrežnih medija koji su u stvari finalni produkt govora mržnje koji je prisutan u društvu kako u političkom tako i u medijskom diskursu, naglašava Delić.

S obzirom na to da se mrežni mediji zakonski ne regulišu, nego podliježu preporukama samoregulacijskog tijela vijeća za štampu i online medije BiH, naša sagovornica smatra da je potrebna dobra zakonska regulativa kako bi se smnajio govor mržnje na internetu.

– Ali ono što je po mom mišljenju, osim zakona i zakonskih sankcija isto tako važno, možda čak i važnije, jeste opismjenjavanje građana kako opće tako i medijsko u kojem će jedan takav diskurs mržnje postati apsolutno nenormalan i u kojem će biti neprihvatljivo da neko negira genocid, poziva na novo krvoproliće ili na ratove kao što je u Njemačkoj nenormalno da neko negira holokaust, naglasila je.

Govor mržnje i reakcije službenika, političara, zvaničnika RS-a vezan za, između ostalog i rušenje crkve u dvorištu Fate Orlović, je za hitnu reakciju Tužilaštva, kazao je advokat Damir Alić gostujući u našem otvorenom programu povodom izricanja presude ratnom zločincu Ratku Mladiću. Smatra da nije riječ samo o raspirivanju vjerske i nacionalne mržnje i netrpeljivosti, već i ugrožavanje sigurnosti. Nada se da je Tužilaštvo već pokrenulo proces. U suprotnom, kako navodi, ne možemo imati velika očekivanja u budućnosti vezana za negiranje genocida.

– To je vrlo jednostavno dokazivanje sa krivično-pravnog aspekta. Imamo žrtvu koja je zastrašena, koja već osjeća posljedice. Imamo osobu koja je izrekla određenu prijetnju. Vrlo je jednostavno sa procesnog aspekta dokazivanje toga. Ako prođe mjesec dana i mi ne budemo imali konkretiziranje nečega, ja ću biti vrlo razočaran. Dakle, moramo se nadati, insistirati i pričati o tome da će Tužilaštvo BiH to promntno procesuirati. U suprotnom, džaba nam priča o zabrani negiranja genocida. Džaba nam sva priča, kazao je advokat Alić.

Podsjećamo, borba nane Fate Orlović za uklanjanje pravoslavne crkve, koja je izgrađena u njenom dvorištu tokom rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu početkom 1990-ih godina, dok su ona i preživjeli članovi porodice bili u izbjeglištvu, trajla je preko dvije decenije.

(RTVTK)