Izmjene Izbornog zakona BiH

Ovog ljeta ponovo je aktualizirano pitanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Taj zadatak je na Interresornoj radnoj grupi koja je formirana sredinom maja. I sam CIK je u junu predložio izmjene Zakon čak u 20 poglavlja, a kako bi izborni proces bio što kvalitetnije provodiv. Mišljenje o tim prijedlozima zatražili su i od Venecijanske komisije, Vijeća Evrope i OSCE-a. No, suština je da Međunarodna zajednica već dugo insistira na temeljitim promjenama domaćeg izbornog zakonodavstva iz proste činjenice da on sadrži neke diskriminatorne odredbe, a što su potvrdile i presude Suda u Strazburu.

Za 2022. godinu predviđeno je održavanje Općih izbora. Bosna i Hercegovina još nije postupila po presudama iz Suda za ljudska prava u Strazburu, u predmetima  Sejdić i Finci, potom Pilav i Zornić, a prema kojima je diskriminatoran Izborni zakon Bosne i Hercegovine jer se prema postojećem rješenju se Srbi iz entiteta Federacija BiH, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, a nacionalne manjine nikako, ne mogu kandidirati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U međuvremenu je, u okviru parlamentarnih tijela, intenziviran rad na izmjenama Izbornog zakona, ali bez većeg uspjeha. Vehid Šehić, bivši  član Centralne izborne komisije podsjeća da je pitanje Izbornog zakona praktično pitanje Ustava Bosne i Hercegovine. Osim brisanja diskriminatornih odredbi vrlo je važno u izbornom procesu osigurati sigurnost na način traženja mehanizama za preveniranje mogućih izbornih krađa.

Sam izborni proces u našoj državi traje jako dugo, do 180 dana, navodi Šehić. Za primjer navodi izborno zakonodavstvo država u regionu gdje taj period traje 60 dana. Taj rok se mora smanjiti i zbog same činjenice da izbore imamo svako dvije godine i na taj način dovodimo državu u stanje svojevrsnog stalnog izbornog procesa. Na taj način u drugom planu ostaju stvarni problemi građana, kao što su: socijalna pitanja, ekonomski razvoj, a što su ključni razlozi za odlazak radno sposobnog, stručnog i kvalificiranog stanovništva iz države.