Prihodi od poreza nikad veći, a život nikad teži

Uprava za indirektno oporezivanje BiH u 2021. godini je prikupila rekordnih 8,4 milijarde KM.  FBiH još nije vratila broj zaposlenika koliko je bio prije pandemije tako da je povećanje direktnih poreza pripisano većoj potrošnji, izvozu i poskupljenjima.  

Inflacija je povećala osnovicu za obračun PDV-a. Većina stanovnika Bosne i Hercegovine i ranije je živjela skromno, a  s novim, učestalim poskupljenjima više ne mogu podmiriti ni osnovne životne potrebe. Plaćanje računa je postalo bolno. Nakon izmirivanja obaveza mnogima ne ostaje dovoljno ni za hranu. O hobijima i putovanjima mnogi ne mogu niti razmišljati jer imaju drugi prioritet: “Kako preživjeti”.   

 Osim poskupljenja, još jedan od razloga povećanja javnih prihoda je oporavak privrede u 2021 godini, rast inostrane potražnje i izvoza.   

“Potrebno je naglasiti da će to održati budžetsku stabilnost barem tokom fisklane godine i to je pozitivna stvar. Negativna je što širi dio populacije neće vidjeti benefite dodatnih budžetskih prihoda. Vidimo da se unapređuju već postojeće budžetske stavke i da će budžetski korisnici imati benefite ali to je tradicionalno u izbornoj godini i to će biti krajnji efekat rasta prihoda po osnovu poreza”, ekonomski analitičar Admir Čavalić. 

Ekonomski analitičari kažu da rekordni prihodi od poreza bude nadu u oporavak ekonomije u BiH, ali pod određenim uslovima;Ukoliko bi rast prihoda bio iskorišten za rasterećenje privrede, domaća ekonomija bi dobila snažan stimulans.                                                               Zbog poskupljenja raste i potreba za povećanjima primanja zaposlenika. Dio javnih prihoda biće usmjeren i za finansiranje rasta plata .                      

“Vjerovatno će doći do rasta plata u javnom sektoru za ovu godinu. Od 1. januara došlo je do rasta minimalne plate koja će biti isplaćena u februaru. Ono što još nedostaje jeste rast plata u realnom sektoru kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak i doprinose. Ukoliko bi se izmijenio i plate u realnom sektoru bi mogle biti povećane  za 200-300 KM, uz smanjenje zborne stope doprinosa”, dodao je Čavalić.                                                 

Rast plata bi trebao biti proporcionalan poskupljenjima. Najavljeno povećanje plata će pokriti samo manji dio troškova. Onima koji nisu u javnom sektoru još je teže. Čak i oni koji su honorarno zarađivali, prodavali, preprodavali posao ide slabije jer i građani sada pažljivije raspoređuju novac. Sve je češća situacija da uopšte nemaju šta rasporediti.    

   

Pročitajte...