Kantonalna uprava civilne zaštite uputit će inicijativu da lokalne zajednice TK planiraju novac za projekte deminiranja, kako bi se bi se za deminiranje prikupilo više novca od stranih donatora. Napominju i da je do sada očišćeno oko 53 posto sumnjivih površina, te da je sporost u procesu deminiranja upravo vezana za nedostatak novca.
Prestankom ratnih dejstava na Tuzlanskom kantonu ostalo je oko 110 miliona kvadratnih metara sumnjivih površina, od toga je do 2020. godine deminirano 30 miliona kvadratnih metara površine. Na deminiranje čeka još 80 miliona kvadratnih metara sumnjive površine.
– Šta je ovdje bitno istaći, da su minsko sumnjive površine prve kategorije deminirane i privedene namjeni u procentu od oko 93 posto – kaže Zoran Jovanović, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite.
Sporost u procesu deminiranja prepreka je i razvoju Tuzlanskog kantona, ističe Jovanović. Deminiranje mahom finansiraju strane organizacije, a najveći donator je Njemačka, SAD, Japan i Norveška.
– Jako se malo izdvaja iz budžeta svih niovoa vlasti. Jedino se za deminiranje izdvaja novac preko Federalne uprave civilne zaštite, koja je po Zakonu o deminiranju jedina nadležna – dodaje Jovanović.
Lokalne zajednice na TK na čijoj površini se nalaze sumnjive površine morale bi se finansijski uključiti u proces deminiranja, smatra Jovanović.
– U prošlim godinama jedino smo imali svjetal primjer Lukavca, koji je za deminiranje izdvojio 100 hiljada KM. Mislim da su i ove godine predvidjeli taj iznos i pokazalo se ispravno je na području te lokalne zajednice postignut dobar rezultat u deminiranju.
Kantonalna uprava civilne zaštite uputit će inicijativu kojom će tražiti od lokalnih zajednica, ali i nadležnih ministarstva u Vladi TK da planiraju novac za deminiranje, upravo da bi se za deminiranje prikupilo više novca od stranih donatora. Napominju i da je su do sada od mina na TK poginule 122 osobe.
