Nekadašnji zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine Sead Jusić izjavio je da je koja vrsta vojno-sigurnosnih promjena u susjedstvu, koja je koliko jučer izvodila ili podsticala agresiju i zločine u Bosni i Hercegovini, stvarala kod dobrog dijela bosanskohercegovačke javnosti stigmu ugroženosti analogno događajima devedesetih godina prošlog stoljeća.
Jusić je to kazao na pres-konferenciji uoči današnje sjednice Asocijacije nazavisnih intelektualaca u Sarajevu „Krug 99“ kao gost uvodničar o temi „Odbrambena pozicija BiH trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma“.
– Nepobitna je činjenica da su stradavanja s najtežim oblicima ratnih zločina u Bosni i Hercegovini tijekom dvadesetog stoljeća, s kulminacijom u devedesetim godinama, bila posljedica velikihodržanih projekata Srbije i Hrvatske. Svjedoci smo da se tijekom svih ovih trideset godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma, pored historijskog revizionizma događaja iz Drugog svjestskog rata, vrši planska nacionalna i kulturno-historijska identifikacija sa profašističkim i fašističkim pokretima iz tog doba. Slavljenje zločinaca i njihovih zločinačkih djela iz vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu, koje je kao takva okarakterisao i međunarodni sud u Hagu, nedvojbeno nas navodi na zaključak da velikoodržavni projekti nisu odbačeni – kazao je Jusić.
Opća odbrambena (ne)sposobnost građana BiH za sve vrste sigurnosno-odbrambenih izazova razlog je reakcija javnosti za sva dešavanja u sferi odbrane u bližem okruženju.
Smanjivanjem broja onog dijela oružanih snaga koje je branio i odbranio opstanak države Bosne i Hercegovine, proglašavanjem njihovog mahom zarobljenog teško naoružanja neperspektivnom vojnom imovinom prije nego su riješena sredstva za zamjenu novog, uz ukidanje služenja vojnog roka u BiH, tokom odbrambenih reformi koje su predugo trajale, odrazilo se na opću odbrambenu sposobnost građana koji su po svim elementima, od evidencije, do vojno-stručne osposobljenosti, izvan sustava obrane države BiH.
– Svježe historijsko pamćenje može stvarati narativ trke u naoružavanju u regiji s implikacijama zabrinutosti najvećeg dijela bosanskohercegovačke javnosti, stoga je nužno da to pitanje sagledamo u realističnom kontekstu koji može, ali ne i nužno, biti prijetnja Bosne i Hercegovine. Povratak vojnog roka u regiju kao europski trend nije jednostavan proces. Primjera radi, Hrvatska reaktivira služenje vojnog roka u trajanju od dva mjeseca uz mogućnost prigovora savjesti i civilnog služenja, pri čemu će se u hrvatskom zakonskom cjelokupnom procesu nazivati Temeljno vojno osposobljavanje, što će godišnje koštati Hrvatsku približno cca 50 milijuna maraka za vojni dio plus sredstva iz civilnog služenja – riječi su Seada Jusića.
On smatra da aktivnosti Srbije i Hrvatske u pogledu obveznog ili dobrovoljnog služenja vojnog roka za osobe s dvojnim državljanstvom ne treba predimenzionirati kao izravnu prijetnju od naših susjeda uz uvjet da se istovremeno vrši adekvatno odbrambeno obrazovanje i osposobljavanje mladih generacija i izvan kapaciteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u nadležnim obrazovnim institucijama.
Sadašnji stupanj suradnje s NATO savezom na temelju najnovijeg jedinstvenog programa kreiranog posebno za BiH garancija je posebnog statusa koji BiH ima u NATO savezu i dobra prilika za snažniji zamah ka punopravnom članstvu.
Izvjesnost ili, zbog političke blokade iz entiteta Republika Srpska, neizvjesnost stupanja BiH u sigurnosni sistem NATO saveza, nameće odgovornost u promišljanju i planiranju svih mogućih aspekata bosanskohercegovačke odbijene politike, smatra Sead Jusić, bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine.
Dejtonski mirovni sporazum nije samo zaustavio rat već je donio snagom autoriteta njegovih kreatora i svjedoka najveći međunarodni ugovor koji garantira teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, zaključio je na pres-konferenciji održanoj uoči današnje sjednice udruge “Krug 99”.
