Memorijalni centar Srebrenica predstavio istraživanje o zločinima nad Rohinjama

U okviru novouspostavljenog Mehanizma upozorenja i prevencije genocida i zločina protiv čovječnosti, institucija Memorijalnog centra Srebrenica je danas predstavila istraživanje “Studija slučaja: Mjanmar” koji se fokusira na progon Rohinja manjine u Mjanmaru, posebnom pažnjom na takozvane “operacije čišćenja” koje su snage Tatmadaw izvršile 2017. godine u Rakhine.

Kao vrhunac decenija nasilja i ugnjetavanja nad narodom Rohinja, ove visokokoordinirane operacije uključivale su ekstremno nasilje i brojna zvjerstva od Tatmadawa.

– Narod Rohinja manjinska je skupina koja živi u državi Rakhine u zapadnom Mjanmaru. Većina Rohinja prakticira varijantu sufijskog islama, dok mali broj prakticira hinduizam. Budući da vlada Mjanmara ne priznaje Rohinje kao zasebnu etničku skupinu, oni se smatraju ‘subjektom bez države’ i nemaju zakonsku zaštitu koju vlada pruža drugim priznatim skupinama. U mjanmarskom društvu Rohinje se uveliko smatraju izbjeglicama iz obližnjih zemalja poput Bangladeša, Indonezije, Tajlanda, Kambodže i Laosa. Iz tog razloga, oni su općenito percipirani kao da se nalaze ‘izvan političke zajednice’ i suočavaju se s jakim antagonizmom u zemlji. Prema Ujedinjenim nacijama, ‘najprogonjenija manjina na svijetu’ – stoji u Izvještaju.

Izvještaj je detaljno obradio sve aspekte progona Rohinja iz Mjanmara, u okviru istraživačkog rada projekta “Istina, dijalog, budućnost” koji je podržala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

Upravni odbor Memorijalnog centra Srebrenica usvojio je Izvještaj s preporukama, saopćeno je iz tog centra.

– Međunarodna zajednica mora vršiti pritisak na vladu u Mjanmaru da odobri neograničen pristup medijima i humanitarnim organizacijama. Osim što se time osigurava nepristrasna dostava pomoći svima onima kojima je potrebna, kontinuirano praćenje situacije u zemlji od vitalnog je značaja za sprečavanje budućih zločina. Program za repatrijaciju, uključujući održiva rješenja za siguran, dostojanstven i dobrovoljan povratak Rohinja izbjeglica, trebao bi biti uspostavljen kada to uslovi dozvoljavaju i poštovan od svih strana. Takva repatrijacija uključuje, ali nije ograničena na, osiguravanje zaštite Rohinja od daljnjih kršenja ljudskih prava, progona, diskriminacije i nasilja. Istraga i procesuiranje počinjenih zločina u Mjanmaru se mora temeljito učiniti od međunarodnih pravnih tijela kao što je Međunarodni krivični sud (ICC) kako bi se okončalo nekažnjavanje i proglasili odgovornim oni koji su počinili zločine prema međunarodnom pravu. Sve strane u sukobu trebale bi biti pozvane na odgovornost, ne samo za zločine u Rhakineu, već i na drugim teritorijama gdje se dešavalo nasilje, uključujući i države Kachin i Shan – zaključuju iz Memorijalnog centra Srebrenica.

Pročitajte...