Okrugli sto o “slučaju franak”: Hrvatska predvodnik u rješavanju problema, u BiH stanje najsloženije

– Slučaj kredita u švicarskim francima sličan je državama regije, kao i rješenja za oštećenike koja su dijelom postignuta u Hrvatskoj i Sloveniji pa su vodič za Srbiju i BiH, poručeno je na okruglom stolu u Hrvatskom saboru
ZAGREB (AA) –  Zastupnik Goran Aleksić u Hrvatskom saboru boi je domaćin okruglog stola o temi “Slučaj franak u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i  Srbiji – aktualni trenutak“ na kojem su gosti iz susjednih zemalja iznijeli svoja iskustva i probleme kredita podignutih u švicarskim francima, te ustvrdili kako su iskustva dužnika s bankama slična, javlja Anadolu Agency (AA).
– Hrvatska predvodnik rješenja u slučaju franak za istok regije –
Saborski zastupnik Goran Aleksić kazao je kako je u slučaju franak u Hrvatskoj donesena pravomoćna presuda, te kako su sada u tijeku privatni sudski procesi protiv banaka.
“Još nemamo riješeno pitanje imaju li ljudi pravo nakon konverzije na obeštećenje, no i to će uskoro biti riješeno. Još čekamo odluku i o revizijama banaka. Kad to bude riješeno, bit će sve jasno“, kazao je Aleksić i dodao kako ova dva rješenja gotovo i da nisu upitna.
Smatra kako svi oštećeni građani u četiri zemlje regije koje su predstavljene na ovom okruglom stolu imaju slična iskustva te kako svi imaju pravomoćne presude povoljna za dužnike.
Aleksić je za hrvatske dužnike ustvrdio kako će svi koji tuže banke po privatnoj tužbi biti obeštećeni te naglasio kako već postoji pedesetak pravomoćnih presuda za kamate, no kako ih još nema za valutnu klauzulu jer je u Hrvatskoj presuđena tek ove godine, s tim da za taj dio obeštećenje traje do 2023. godine. Poručio je da će svi dužnici i po ovom kriteriju biti obeštećeni nakon presude.
Na pitanje kakvi su krediti u Hrvatskoj danas i postoji li mogućnost za neki novi slučaj franak, Aleksić je odgovorio:
“Mislim da nema. Banke više ne ugovaraju nepoštene ugovorne odredbe i regulativa je nešto bolja“.
Istaknuo je kako su naknade bankama u Hrvatskoj previsoke, kao i kamate koje, kaže, premašuju kamate u zapadnim europskim zemljama sto do dvjesta posto. U Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB), koja je državna banka, Aleksić vidi mogući put prema općem smanjenju naknada i kamata u svim bankama koje posluju u Hrvatskoj.
– Slučaj u Sloveniji ide sporo –
Predstavnik slovenskoga “Združenja Frank“ Matjaž Sušnik naveo je kako slovenski sudovi počinju raditi po kriteriju presude koju je po pitanju švicarskog franka donio Europski sud, ali kako proces ide jako sporo.
“Kod nas su prvi sudski sporovi počeli 2015. i još nisu završeni, ali za razliku od Hrvatske, mi imamo pritužbu koja će ići na Ustavni sud i ako bude odbijena, idemo na Europski sud za ljudska prava, što odmah znači presudu za državu i opterećenje za proračun Slovenije“, kazao je Sušnik.
Sušnik je ocijenio da je slučaj u Sloveniji i Hrvatskoj sličan, ali ne isti, zbog postojanja promjenjive kamatne stope u Hrvatskoj zbog čega su potrošači bili ranije oštećeni, pa su se u skladu s tim i ranije “probudili“.
– Stanje u BiH najsloženije –
Odvjetnik Dalibor Mrša iz Banja Luke govorio je o dešavanjima u Bosni i Hercegovini ocijenivši stanje po pitanju podignutih kredita u švicarskim francima najsloženijim, s obzirom na brojnost sudskih razina u toj zemlji. Naveo je presude koji su ugovore o CHF kreditima proglašavale potpuno ništetnima do djelomične ništavnosti pa sve do odbijanja tužbi.
Mrša je istaknuo kako se nijedan sud u BiH u svojim presudama nije bavio pitanjem zakona o zaštiti potrošača na kojem je inzistirao tijekom suđenja, a važnim je naveo i čvrstu vezanost konvertibilne marke za euro.
“Ako se ne ispoštuje odluka Ustavnog suda BiH, onda nam preostaje sud u Strasbourgu koji u pravilu uvažava odluke suda u Luksemburgu i to bi moglo biti svjetlo na kraju tunela“, kazao je Mrša.
Kazao je kako sudovi usvajaju dio tužbe koji se odnosi na nezakonit obračun kamatne stope, no kako je to tek 30 posto problema dok je preostali dio problema tečajna razlika i primjena valutne klauzule “koje uništavaju korisnika kredita“.
Smatra kako mnoge promjene u sudovima BiH dolaze s trendovima sa zapada te kako su za dužnike u BiH važne presude u Hrvatskoj i Sloveniji.
“Mi čekamo odluku Ustavnog suda BiH koju očekujemo u prvom kvartalu sljedeće godine, a svi korisnici kredita koji nisu zadovoljni postojećim stanjem moraju krenuti sa privatnim tužbama“, zaključio je Mrša.
– Srbiji hrvatska sudska praksa dragocjena –
Odvjetnica Jelena Pavlović  iz Udruženja za zaštitu korisnika bankarskih usluga “CHF Srbija“ kazala je kako su sudovi u Srbiji tek u fazi utvrđivanja da su bankarske prakse o indeksaciji švicarskog franka bile nepoštene te da nisu na pravi način informirale korisnike kredita o rizicima koje preuzimaju.
Pavlović ističe kako je financijski stanje u Srbiji drastičnije nego u regiji jer postoje dvije tečajne razlike, uz CHF i odnos eura i domaćeg dinara kao rastući parametar. Ocjenjuje kako je praksa u cijelom okruženju po ovom pitanju jedinstvena te kako će se i u Srbiji, iako s kašnjenjem, doći do rješenja.
“Ni u jednoj državi banke se nisu ponašale profesionalno prilikom ovih kredita. Jasno su znale da je švajcarski franak valuta koja jača u nestabilnim vremenima. Svi financijski eksperti su znali da se kriza približava, desilo se to 2008. godine, a banke su to znale prije i to je bio razlog zašto su ti krediti tada masovno plasirani. Nama je praksa u Hrvatskoj dragocena. Prva presuda koja je ovde bila 2013. po kolektivnom sporu bila je jedan izuzetan biser prava i to je zapravo začetak svega. Hrvatska nam je najbolji saveznik u tom smislu“, ocijenila je Pavlović.
Dodala je kako srbijanski sudovi teško prate prakse zapadnoeuropskih zemalja, no kako su u poziciji da mogu pratiti prakse hrvatskih sudova.