Pettigrew će zatražiti od Schmita da učini sve na obilježavanju mjesta stradanja

Profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Univerzitetu Southern Connecticut David Pettigrew uputio je apel visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini da tokom svog mandata zagovara proglašenje “nacionalnih spomenika stradanja” širom Republike Srpske.

Poziv je upućen da se to učini u okviru zloglasnog logora Omarska, u Trnopolju, u Foči i Višegradu te koncentracijskog logora u blizini Kalinovika, gdje je ubijeno više od 122 ljudi, a posmrtni ostaci 40 žrtava, koje su odvedeni na stratišta u tom području, još nisu pronađeni niti identificirani.

– Nacionalne spomenike stradanja potrebno je uspostaviti na mjestima koja su možda manje poznata, na mjestima gdje su poricanje i revizionizam bili uspješniji. Potrebno je obilježiti Pionirsku i Bikavac, a također uspostaviti spomen obilježja u Foči – dodao je.

Mjesto koncentracijskog logora Barutni Magacin prilično je izolirano i u sve lošijem stanju. Preživjeli žele da se to mjesto zaštiti i obnovi kao memorijalni muzej, na sličan način kako je to učinjeno u Srebrenici.

Ovaj koncentracijski logor nalazi se u blizini ulaza u Kalinovik gdje posjetitelje i povratnike “dočekuje” spomenik ratnom zločincu Ratku Mladiću, što bi se, navodi Pettigrew trebalo osporiti novim zakonom o zabrani negiranja genocida.

Profesor Pettigrew je najavio da će uskoro uputiti i otvoreno pismo novom visokom predstavniku Christianu Schmidtu kako bi ga potaknuo da uradi više na obilježavanju mjesta stradanja u cilju odbrane prava na istinu i čuvanja sjećanje na žrtve na isti način na koji je uspostavljen Memorijalni centar Srebrenica.

U nedavnom obraćanju u Omarskoj Pettigrew je podsjetio da su se predstavnici Arcelor Mittala dogovorili 2005. godine da uspostave spomen-obilježje na mjestu tog zloglasnog logora te su se složili da će pristup njemu biti odobren, ali to još nije učinjeno, a pristup tom mjestu je ograničen.

– Zabrana izgradnje spomen obilježja u Omarskoj je diskriminatorna budući da se u Republici Srpskoj nalaze spomen obilježja počiniteljima zločina. Zabrana ili suzbijanje obilježavanja stradanja kršenje je ljudskog prava na istinu i prava na sjećanje – upozorio je tada.

Uspostavljanje spomen-obilježja važno je, dodao je Pettigrew, zbog budućnosti, kako bi se oduprlo poricanju zločina i spriječilo njegovo ponavljanje.

– Ponekad mislim da su počinitelji morali počiniti ta kukavička zvjerstva na tako izrazito izoliranim mjestima u brdima Srebrenice, u gustoj šumi kod Kalinovika, u izolaciji Omarske ili u osamljenom naselju u Višegradu jer su mislili da to niko neće vidjeti i niko nikada neće saznati – kazao je.

Međutim, naglasio je, preživjeli se okupljaju u Omarskoj, Višegradu, Srebrenici i Foči kako bi se osiguralo da svi vide da žrtve nikada neće biti zaboravljene te je profesor najavio da će se zajednički istrajati u tome dok i posljednji počinitelj ne bude izveden pred lice pravde.

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) podržao je prijedlog Pettigrewa, člana Internacionalnog ekspertnog tima IGK-a, da ratni logor Omarska u Bosni i Hercegovini bude proglašen zaštićenim nacionalnim spomenikom.

– Socijalne, etičke, političke, antropološke, filozofske implikacije genocida u Prijedoru, koga je nauka dokazala, jesu toliko raznovrsne i nepresušne da o njima treba pisati što više novih i novih tekstova i uklapati ih u kontekst realnih zbivanja – dodali su.

Napomenuli su da genocid u Prijedoru nije historijska tema ni tema historije, nego je to cijela ljudska posebno evropska i balkanska budućnost koja mora biti prinuđena da sebe odredi prema zločinu genocida u Prijedoru.

(RTVTK/FENA)