Rast cijena u BiH

Plate i penzije konstantno ne prate rast troškova u Bosni i Hercegovini. Građane su poskupljenja dodatno zabrinula jer, kako kažu, ionako skroman kućni budžet, već su maksimalno rastegnuli. Iz Udruženja za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo u KPK Tuzla rast cijena pripisujuju pandemiji i nespremnosti države koja nije imala ni robne rezerve, niti zdravstvene kapacitete, kako bi lakše prebrodili težak pandemijski period.
Ovo je godina u kojoj cijene osnovnih životnih namirnica, ali i ostalih roba i usluga, uglavnom idu uzlaznom putanjom. Skuplji su hrana, piće, duhan, cijene stanovanja, a usprkos najavama mlinara i pekara da će cijene brašna i pekarskih proizvoda ostati stabilne, poskupilo je i brašno. Svakodnevno povećanje cijena izazvalo je veliku zabrinutost građana.
Najveći uzrok novonastaloj situaciji vezano je za lošu situaciju u zemlji, kaže Kasim Selimović, predsjednik Udruženja za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo u KPK Tuzla. Pored korone koja je obustavila proizvodnju i dovela do disbalansa između ponude i potražnje, država nije bila spremna niti sa robnim rezervama, niti u zdravstvenom smislu, kako bi svi lakše prebrodili ovaj težak period, dodaje Selimović.
“Najmanje su krivi trgovci za ovakvu situaciju.Ponavljam da razlika je u cijeni a zarada daleko manja i svaki dan je iz razloga što je socijalna situacija sve teža i ona nam onemogućava bilo kakvo povećanje cijene ili marže, tj. zarade. Da bi mi prodali proizvode, pogotovo one koji imaju ograničen rok trajanja mi ih moramo prodavati i bez marže.Prema tome ni u kom slučaju krivica i odgovornst se ne može prebaciti na trgovce i poslodavce.mkoji se bave bilo kojim prometom, ne samo kada je u pitanju prehrana”, izjavio je Kasim Selimović, predsjednik Udruženja za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo u KPK Tuzla.
Zbog visoke cijene pšenice na berzama, za 12 posto skočila je cijena brašna, što je svojevrsna najava i za ostala poskupljenja. Cijene stalno rastu, a građani se svakog dana pitaju što će sljedeće poskupiti.
Bosna i Hercegovina najviše zavisi od uvoza sirovina do finalnih proizvoda, zbog čega su trgovci suočeni sa dodatnim troškovima i maržama i u konačnici do poskupljenja svih proizvoda. Federalna Vlada je donijela Zakon o kontroli cijena, i odredila maržu, ali ne može odrediti i visinu cijena zato što, kako kaže Selimović, nema šta ponuditi da bi uuticala pozitivno na ovakvu situaciju kakva je sada.
“F BiH nema robnih rezervi da u promet pusti određene količine koje bi pozitivno uticale na nagle promjene cijena. Recimo ulja, šećera, brašna što bi logično bilo i što svaka država pa i BiH treba i mora da raspolaže sa određenim količinama koje bi interventno djelovalo u ovakvim prilikama i u ovakvim situacijama”, pojašnjava Selimović.
Pored sirovina koje uvozimo i energenti svakodnevno poskupljuju. Još jedan od razloga je suša i podbačaj roda kukuruza. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine nivo cijena u julu 2021. godine u odnosu na isti mjesec prethodne veći je za 1,9%. Prema ovim podacima cijene hrane su u prosijeku porasle za 2,3 odsto u odnosu na prošlu godinu. Do kraja 2021. Ostala su nepuna tri mjeseca. Tada ćemo svesti račune i doći do konačnih podataka o poskupljenjima i njihovom uticaju na ionako slab budžet gražana BiH.