Evropi je bitno da što prije napuni svoja skladišta plinom da bi spremni dočekali zimu. Ono što je sigurno je, da bi blokada Hormuškog moreuza za Iran značila još veću izolaciju, kaže vanjskopolitički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić
Iranski parlament odobrio je zatvaranje Hormuškog moreuza, plovnog puta kroz koji prolazi otprilike 20 posto svjetske proizvodnje nafte i plina. Ova odluka nije konačna i mora je potvrditi Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana, ali i sama najava takvog poteza uzdrmala je tržište energenata.
Odgovor Zapada
– Već danima se ometa GPS signal u Hormuškom moreuzu i kretanje brodova je problematično, posebno noću. Dakle, promet je već sad opstruiran. Nagađa se da to radi Iran. Ukoliko bi krenuli u potpuno zatvaranje prometa, to bi bila jedna drugačija priča i pitanje je šta bi u tom slučaju uradio kolektivni Zapad, ali i Kina, koja tim putem nabavlja veliku količinu energenata i to upravo iz Irana – kaže za Faktor vanjskopolitički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić.
On ističe da je Hormuški moreuz posebno bitan za Aziju, međutim Katar jedino tim putem može izvoziti svoj ukapljeni plin (LNG), a veliki dio tog plina ide ka evropskom tržištu.
– Ljeto je tek počelo, a skladišta u Evropi se moraju napuniti plinom. Pri tome je zbog agresije na Ukrajinu ograničena kupovina ruskog plina. Evropi je bitno da što prije napuni svoja skladišta da bi spremni dočekali zimu. Ono što je sigurno je da bi blokada Hormuškog moreuza za Iran značila još veću izolaciju – kaže Avdagić.
Ekonomske posljedice
Ekonomske posljedice eventualne blokade osjetio bi cijeli svijet, a pored rasta cijena nafte i plina, porasla bi inflacija, a strah od nestašica prenio bi se na berze, odnosno tržišta kapitala.
Kada je u pitanju Bosne i Hercegovina, analize govore da bi cijena goriva sa sadašnjih 2,50 porasla na tri do 3,5 KM po litri, a posljedično bi poskupjela hrana, lijekovi, građevinski materijal te sva roba iz uvoza.
