Stoljeće od smrti bh. reisa Azabagića: Ostanak, umjesto iseljavanja muslimana

0
29
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 27. novembar 2018:Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao je kako Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini preko svojih institucija i ustanova koje se bave određenim poslovima, nastoji pratiti važne događaje iz historije Bošnjaka na ovim prostorima i prigodnim programima i manifestacijama obilježiti te događaje. ( Elman Omiç - Anadolu Agency )
– U srijedu u Sarajevu bit će organizirana manifestacija posvećena stogodišnjici smrti reisu-l-uleme Mehmeda Teufika Azabagića

SARAJEVO (AA) – Aldijana Hadžić –

Ove godine navršava se stotinu godina od smrti bh. reisu-l-uleme Mehmeda Teufika Azabagića, ali to nije bio jedini razlog zbog kojeg će u srijedu, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu biti organizirana manifestacija posvećena ovom velikom učenjaku.

Organizatori manifestacije su Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Gazi Husrev-begova biblioteka i Institut za društvena i religijska istraživanja, a održat će se pod visokim pokroviteljstvom reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića.

Manifestacija će otpočeti učenjem hatma-dove, slijedi otvarenje izložbe rukopisa i djela reisa Azabagića pod naslovom “Stogodišnjica smrti M. T. Azabagića“, autora Mehe Manjge, a centralni dio je naučni skup “Život i djelo reisa Azabagića“. Po završetku naučnog skupa premijerno će biti prikazan kratki dokumentarni film ”Reis Mehmed Teufik Azabagić“ u produkciji Media Centra Islamske zajednice u BiH.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 27. novembar 2018:Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao je kako Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini preko svojih institucija i ustanova koje se bave određenim poslovima, nastoji pratiti važne događaje iz historije Bošnjaka na ovim prostorima i prigodnim programima i manifestacijama obilježiti te događaje. ( Elman Omiç – Anadolu Agency )

– Tri godišnjice –

Povodom ovog značajnog jubileja Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, koji nastoji djela i aktuelna pitanja predstaviti široj publici u saradnji s Izdavačkim centrom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – El-Kalem objavio je knjigu na engleskom jeziku ”Grand Mufti Mehmed Teufik Azabagić and his Risala on Hijra” (Risala fi al-Higra), koju je uredila Sumeja Ljevaković-Subašić.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 27. novembar 2018:Sumeja Ljevaković-Subašić govorila je o knjizi ”Grand Mufti Mehmed Teufik Azabagić and his Risala on Hijra“, u kojoj nalazi predgovor reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i riječ je o svojevrsnom doprinosu Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka govoru o hidžri, iseljavanju, ali i migrantskoj krizi s kojom se suočavaju Bosna i Hercegovina i Evropa općenito.
( Elman Omiç – Anadolu Agency )

Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao je kako Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini preko svojih institucija i ustanova koje se bave određenim poslovima, nastoji pratiti važne događaje iz historije Bošnjaka na ovim prostorima i prigodnim programima i manifestacijama obilježiti te događaje.

Podsjetio je kako se ove godine navršavaju tri godišnjice značajne za drugog reisu-l-ulemu Mehmeda Teufika Azabagića. Naime, ove godine se navršava 180 godina od rođenja drugog reisu-l-uleme Azabagića, 125 od imenovanja za reisu-l-ulemu i 100 godina od smrti.

”Bosanskohercegovačko društvo se krajem 19. stoljeća iznenada našlo u veoma teškoj i turbulentnoj situaciji. Naime, došlo je do promjene kulturno-civilizacijskog kruga. Završena je jedna 400-godišnjica uprave Osmanskog carstva na ovim prostorima i došla je Austro-Ugarska kao jedan potpuno novi kulturno-civilizacijski krug”, podsjetio je Lavić.

Kazao je kako se bosanskohercegovačko stanovništvo, Bošnjaci i drugi narodi, različito reagirali na ovu promjenu. Lavić je ukazao na tri kategorije ljudi u tom peroidu: oni koji su smatrali da se oružanom borbom i otporom na sve moguće načine treba suprotstaviti nadolazećoj austrougarskoj upravi, onih koji su smatrali da se treba povući i odseliti se sa ovih prostora i oni koji su zastupali mišljenje da treba prihvatiti novu realnost onakvom kakva jeste i nastojati snaći se i prevazići novonastalu situaciju.

“Mehmed Teufik Azabagić je pripadao ovoj trećoj kategoriji, rekao bih, važnih, hrabrih vizionara ovog našeg društva koji je realnosti gledao u oči i svojim cijelim životnim putem nastojao iznaći adekvatna rješenja i odgovore na novonastalu situaciju“, pojasnio je Lavić.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 27. novembar 2018:Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao je kako Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini preko svojih institucija i ustanova koje se bave određenim poslovima, nastoji pratiti važne događaje iz historije Bošnjaka na ovim prostorima i prigodnim programima i manifestacijama obilježiti te događaje. ( Elman Omiç – Anadolu Agency )

Podsjetio je da je Azabagić rođen 1838. godine, u vrijeme kad osmanska uprava pokušava provesti određene reforme. Azabagić se školovao u  rodnoj Tuzli, a zatim u Istanbulu. Po povratku iz Istanbula, obavljao je funkcije direktora već reformisanih škola u Sarajevu, a zatim i Tuzli. Potom je bio kadija, odnosno bio je uključen u sudski aparat osmanske uprave.

Upitan o idejama za koje se Azabagić zalagao, Lavić je rekao kako je riječ o hrabrom vizionaru koji je realnosti gledao u oči i na vrijeme shvatio da je Osmansko carstvo stvar prošlosti te se nije zavaravao utopijom da će se stara vremena vratiti.

– Opovrgnuo mišljenje da je iseljavanje vjerska obaveza –

Svjestan prilika iz tog vremena i činjenice da je dio stanovništva skoro preko noći ostao faktički nepismen, Azabagić se s još nekoliko vizionara tog vremena stavio u službu svog naroda u nastojanju da ga provede kroz teška i turbulentna vremena, i ne samo da umiri uznemireno stanovništvo nego i ukaže na načine kako se na ispravan način uklopiti i opstati.

S tim ciljem pristupa pisanju poslanice (risale) ”Risala o hidžri”, napisane na arapskom jeziku.

Lavić je kazao kako je reisu-l-ulema pokušao opovrgnuti tada nametnuto i rasprostranjeno mišljenje kako je vjerska obaveza seliti se sa ovih prostora i kako nije muslimanima dozvoljeno ostati živjeti na prostoru koji potpada pod nemuslimansku upravu.

”Ova njegova risala je kasnije prevedena na osmanski jezik. Objavljena je u štampariji ‘Vatan’, sve s nastojanjem da se to bosanskohercegovačko stanovništvo odvrati od jednog takvog neizvjesnog i riskantnog puta“, rekao je Lavić.

Podsjetio je kako je ova risala na bosanskom jeziku postala dostupna ‘90-ih godina prošlog stoljeća.

”Ona je bila namijenjena uskom krugu ljudi koji je trebao da prenese vjerski stav širokoj masi. Jer svijet je gledao u svoje vođe, posebno vjerske, i tražio od njih odgovore na to pitanje koje su vrijeme i prilike nametnule”, rekao je Lavić podsjećajući na različite odgovore o pitanju hidžre koji su se pojavili u to vrijeme.

Lavić je istakao kako Azabagić sa šerijatskog, pravnog, vjerskog stanovništa nastoji opvrgnuti mišljenja da je farz (obaveza) učiniti hidžru i ulemi ponuditi rješenje s kojim će izaći pred narod i pokušati riješiti akciju iseljavanja.

Osvrnuvši se na izložbu koja će biti organizirana u srijedu, Lavić je kazao kako su od Arhiva Bosne i Hercegovine posudili originalnu građu o postavljenju Azabagića na mjesto muftije, ali i reisu-l-uleme, inauguralnom govoru u Carevoj džamiji, zahtjevu za penzionisanje, koji će u toj formi prvi put biti predstavljeni javnosti.

Kazao je kako do unazad nekoliko godina nije bilo sveobuhvatne studije koja bi predstavila kompletan životni i radni vijek Azabagića.

– ”Risala o hidžri’ svojevrsna fetva, ali nije zabrana –

Sumeja Ljevaković-Subašić govorila je o knjizi ”Grand Mufti Mehmed Teufik Azabagić and his Risala on Hijra“, u kojoj se nalazi predgovor reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, i riječ je o svojevrsnom doprinosu Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka govoru o hidžri, iseljavanju, ali i migrantskoj krizi s kojom se suočavaju Bosna i Hercegovina i Evropa općenito.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 27. novembar 2018:Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao je kako Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini preko svojih institucija i ustanova koje se bave određenim poslovima, nastoji pratiti važne događaje iz historije Bošnjaka na ovim prostorima i prigodnim programima i manifestacijama obilježiti te događaje. ( Elman Omiç – Anadolu Agency )

U knjizi je naveden i kratki uvod u djelo i misao Azabagića, djelo Osmana Lavića o iseljavanju Bošnjaka u vrijeme Austro-Ugarske i kratak osvrt na risalu Azabagića.

”Pitanje hidžre se sporadično aktualizira u muslimanskim društvima. Bili smo svjedoci da je ’93. godine, u jeku rata u Bosni i Hercegovini, jedan od istaknutih alima u to vrijeme, Nasiruddin al-Albani, izdao fetvu o obaveznosti iseljavanja Palestinaca iz prostora koji je okupirao Izrael. On je tada izdao fetvu kojom je obavezao Palestince da učine hidžru i isele se u područja pod muslimanskom vlašću”, posjetila je Ljevaković-Subašić, koja je dodala da je to izazvalo debatu među muslimanima o obaveznosti hidžre.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 27. novembar 2018:Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao je kako Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini preko svojih institucija i ustanova koje se bave određenim poslovima, nastoji pratiti važne događaje iz historije Bošnjaka na ovim prostorima i prigodnim programima i manifestacijama obilježiti te događaje. ( Elman Omiç – Anadolu Agency )

Ideja za pisanje knjige “Grand Mufti Mehmed Teufik Azabagić and His Risala on Hijra“, javila se prije nekoliko godina, kada se pojavila teroristička organizacija ISIS i kada su se na području BiH pojavile esktremističke grupacije koje su zagovarale iseljavanje iz područja koja su pod nemuslimanskom vlašću, iz sekularnih država u takozvanu “islamsku državu”.

“Tada se javila ideja da risalu prevedemo na engleski jezik i kažemo da smo to pitanje riješili davno i da nama rasprava o obaveznoj hidžri, iseljavanju, nije potrebna, nije neophodna“, pojasnila je Ljevaković-Subašić.

Dodala je kako smo svjedoci da se u Evropi danas često govori o institucionaliziranju islama, o načinu integriranja muslimana u većinski kršćanska društva.

Istakla je kako Azabagić u svom djelu potcrtava uslove pod kojim hidžra postaje obavezna i da u uslovima u kojima danas živimo, nema obaveze hidžre.

”Možemo kazati da je ‘Risala o hidžri’ svojevrsna fetva, ali ona nije bila nikakva zabrana. To je prvenstveno bio apel ulemi da ne zagovara iseljavanje i ljudima ne govori o nužnosti iseljavanja. On u ovom djelu vrlo argumentirano, na osnovu Kur’ana, sunneta, djela iz Hanefijskog fikha (pravne škole, op.a.) govori o uvjetima kada jedna država postaje zemlja rata iz koje je neophodno iseliti se“, rekla je Ljevaković-Subašić, ističući kako Azabagić zaključuje da u slučaju Bosne i Hercegovine nisu ispunjeni ti uslovi i ne može narediti iseljavanje.

Podsjetila je kako je dio uleme u to vrijeme zagovarao da je iseljavanje vjerska obaveza, što je nakon nekoliko godina naišlo na suprotna mišljenja.