Tribina o značaju Povelje Kulina bana održana u Tuzli

„Povelja Kulina bana iz XII vijeka najstariji je državni dokument svih južnoslavenskih naroda i država. Kulin ban je Poveljom Dubrovčanima  odobrio trgovinu i kretanje, te zajamčio sigurnost. Ovaj dokument svjedoči o postojanju Bosne i bosanskog jezika u to vrijeme“, rečeno je na javnoj tribini o „Državno pravnom i historijskom značaju Povelje Kulina bana za BiH“, održanoj danas u Tuzli. Organizator je Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli, a predavači su bili profesori Dženeta Omerdić, Edin Mutapčić i Mehmed Pargan.„Od velikog je značaja posebno zato što je jedan od prvih dokumenata kojima se potvrđuje postojanje državnog aparata tadašnje srednjovjekovne Bosne i na temelju tog dokumenta moglo se vidjeti da je 1189 . godine tadšnji bodanski vladar Kulin ban suvereno vladao svojom teritorijom, što je potvrđeno međunarodnim ugovorom“, rekla je  Dženeta Omerdić. Edin Mutapčić je dodao: „Iako je bosanska država nastala mnogo ranije, susjedne historiografije su tu granicu njenog nastanka pomjerale upravo do tog trenutka, a o d tog trenutka naravno, Povelja Kulina bana je značajan stub tako  da se  granica više nije mogla pomjerati i sa druge strane, to su temelji ne samo državnosti , ne samo diplomatiji, nego i temelji pismenosti. Mehmed Pargan je o Povelji govorio s aspekta bosanskog jezika:  „Mi imamo u ovoj povelji jezik bosanski, a imamo i pismo koje je prilagođeno diplomatskoj korespodenciji. To je bosančica koja je bila diplomatski jezik i razlikovala se od kitnjaste bosančice koja je korištena u to vrijeme u crkvenim tekstovima. Dakle, možemo govoriti o dokazima vlastitog trajanja i o bosančici kao jednom dokumentu koji je pokazatelj da smo na pravom putu kada govorimo o tradiciji bosanskog jezika, što je naš identitet i temelj BiH“.  Predavači ističu da je korisno govoriti o ovako značajnim historijskim dokumentima, posebno u vrijeme kada nije rijetkost da pojedinci dovode u pitanje državnost BiH.