Tužilaštvo TK: Reakcija na optužbe Envera Bijedića

0
14

Polazeći od svega što je predsjednik stranke Socijaldemokrata BiH i osumnjičeni u predmetu ovog Tužilaštva Enver Bijedić iznio na konferenciji za medije koju je održao jučer (03.12.2019. godine) u sjedištu navedene stranke u Tuzli, a u cilju potpunog informiranja javnosti, želimo da se institucionalno referiramo o bitnim dijelovima koji se vezuju za rad postupajućeg tužioca na konkretnom predmetu, pa samim tim i o institucionalnom djelovanju ovog Tužilaštva u istom predmetu.

Tačna je informacija da se protiv Envera Bijedića, kao službene osobe na poziciji bivšeg direktora Direkcije za obnovu i izgradnju Tuzla, a ne i protiv istog kao predsjednika stranke Socijaldemokrata BiH, vodi istraga zbog krivičnog djela -Zloupotreba ovlasti u privrednom poslovanju- iz člana 247. stav 1 tačka d.) Krivičnog zakona FBiH.

Napominjemo da se ova, kao i sve druge istrage u ovom Tužilaštvu, vodi protiv pojedinaca za koje postoje osnovi sumnje da su počinili neko/a krivično/a djela koja su propisana u KZ FBiH, a čije mjesto izvršenja je na području TK. I u konkretnom slučaju je naredba o provođenju istrage donesena protiv Envera Bijedića jer su prikupljeni dokazi i materijalna dokumentacija iz spisa potvrdili osnovanost zaključka da postoji sumnja o počinjenju navedenog krivičnog djela.

To ni u kom slučaju ne znači da ovo Tužilaštvo ima stanovište da je osumnjičeni Enver Bijedić kriv za počinjeno djelo, kakav se standard zadovoljava i za sve ostale građane protiv kojih je ovo Tužilaštvo donijelo naredbu o provođenju istrage.

Za sve vrijeme trajanja ovog postupka  protiv Envera Bijedića ne nalazimo da je bilo kojom radnjom postupajući tužilac kršio pravo osumnjičenog na pretpostavku njegove nevinosti, a što je propisano u članu 3. Zakona o krivičnom postupku FBiH i članu 6. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Potvrđujemo tačnim izneseni navod da je Enver Bijedić kao osumnjičeni, a takav status ima  donošenjem naredbe o provođenju istrage za prethodno djelo, dva puta pozivan u tom svojstvu u sjedište ovog Tužilaštva, kada  je istom dva puta i pružena mogućnost da iznese svoju odbranu, kao i da odgovori na sva postavljena pitanja u vezi sa činjeničnim i pravnim tvrdnjama kako one proizilaze iz naredbe o provođenju istrage.

Oba puta se ovaj osumnjičeni odazvao pozivu, te je prvi puta tražio odlaganje ročišta za njegovo ispitivanje, nakon što mu je predočena naredba o provođenju istrage i djelo za koje se sumnjiči, kako bi pripremio svoju odbranu. Na drugom ročištu osumnjičeni se koristio  svojim pravom na pasivnu odbranu, odnosno nije iznosio svoju odbranu, niti je želio da odgovara na postavljena pitanja tužioca.

Suprotno tome,  osumnjičeni Enver Bijedić je  na konferenciji za medije iznosio svoju odbranu, odgovarao na postavljena pitanja, pozivao se i predočavao dokaze za koje tvrdi da su relevantni po svom sadržaju za njegovu tvrdnju da se ne smatra odgovornim za djelo u vezi s kojim  se vodi istraga.

Na  njegovoj ovakvoj, „javnoj“ odbrani, niti on, a niti ovo Tužilaštvo, ne može da se oslanja kao na dokaz, što znači da je ona imala samo svoju svrhu da se bez suprotne strane, on izjašnjava o onome za što se sumnjiči.

Ostavljamo na ocjenu samoj javnosti činjenice da je ovaj osumnjičeni konferenciju za novinare održao u postorijama novoformirane stranke Socojaldemokrati BiH, na čijem čelu se on nalazi, te da je uvodni dio svog obraćanja povezivao sa stanjem u stranci, odnosom sa drugim strankama i pojedincima, brojnosti članova stranke kojoj pripada, njenoj pozici u političkom životu na ovim prostorima, a što je potpuno irelevantno za činjenične tvrdnje iz naredbe o provođenju istrage protiv istog za pomenuto djelo.

Cijenimo da javnost zna i prepoznaje odgovor na pitanje da li se na ovaj način  javni prostor koristi u u svrhu političke promocije, pokušaja političkog pritiska i političkog razračunavanja, pri čemu sa indignacijom odbijamo bilo kakav politički uticaj i pritisak na rad ovog Tužilaštva.

Dalje, javnost treba da zna, da je nakon drugog ročišta na kojem se osumnjičeni Bijedić koristio pravom da ne iznosi svoju odbranu, isti odučio da podnese i poseban zahtjev za izuzeće postupajućeg tužioca u ovom predmetu Čazima Serhatlića. Značajno je primijetiti da je pomenutu konferenciju za novinare Enver Bijedić zakazao prije nego što je odlučeno o zahtjevu za izuzeće, pa se građanima ostavlja na ocjenu da li se održanom konferencijom za novinare nastoji izvršiti dodatni pritisak na ovo Tužilaštvo, kako bi odlučilo na način za koji to  osumjičena osoba smatra da treba.

Sve ostale „tvrdnje“ koje je  na konferenciji za novinare iznosio osumnjičeni Bijedić su na sličan način iznesene u njegovom pismenom zahtjevu za izuzeće postupajućeg tužioca u predmetu, te će se o tome referirati i odluku donijeti kolegij svih tužilaca ovoga Tužilaštva koji će uskoro biti održan.

Napominjemo da je jedini u zakonu propisani autoritet da odluči o osnovanosti tvrdnji osumnjičenog Bijedića, što o samom zahtjevu, što o sadržaju iznesenom u njemu, jeste kolegij svih tužilaca ovog Tužilaštva, i niko drugi.

U konačnom, želimo da napomenemo da ništa od prethodnog neće spriječiti dalji rad ovog Tužilaštva na konkretnom predmetu, u odnosu na ovog osumnjičenog, kao i u odnosu na ostala prijavljena lica.

 

 

 

 

 

Odjel za odnose s javnošću