Tuzlanski učenici čitaju i pišu stara bosanska pisma

Ljubav prema povijesti bosanskog jezika nije samo privilegija profesora, Muhameda Hodžića koji predaje u tuzlanskoj Osnovnoj školi „Centar“. Prenio ju je na svoje učenike, a među njima i na one koji su otšli korak dalje, da nauče i povijesna bosanska pisma.

  • Zainteresovala sam se za glagoljicu jer me je interesovaalo kako su ljudi prije pisali. Kada sam drugima rekla, oni su govorili da je to teško pismo i pitali su me kako sam to naučila i ja sam rekla da sam to naučila uz pomoć nstavnika u školi u predmetu bosanskog jezika, kaže Emina Hajdarbegović, učenica OŠ „Centar“ iz Tuzle.

Glagoljicu najviše možemo pronaći u starim biblijama. Od nekih 11 biblija koje su pisane, 8 je na glagoljici, a tri su na ćirilici, kaže profesor Hodžić.

  • A što se tiče stare bosanske varijante ćirilice, bosančice, sve stare povelje bosanske vlastele pisane su na bosančici. Kad je Bosna pala pod Otomansku vlast neki su naučili čitati arapski, pa su se dosjetili hajde da svoj jezik zapisujemo arapskim slovima, pa su sastavili arabicu. Dosta dokumenata je napisano na arabici. Prvi Rječnik bosanskog jezika je napisan 1631. Napisao ga Muhamed Hevaji Uskufi. Malo je ljudi znalo da je pisan na arebici. Kapetan Graščević je pisao na arebici. Zadnja knjiga je odštampana je 1941. godine na arebici. Ona je bila porisutna 300-400 godina. Ta povijesna pisma su bila do 19. vijeka kad Vuk Stefanović Karadžić vrši reformu i dobijamo savremenu ćirilicu, a latinicu donose Austrijanci, pojašnjava on.

Učenica petog razreda Mia Mandžić naučila je bosančicu. Sad zajedno s roditeljima detaljnije istražuje bosanskohercegovačku prošlost.

  • Ja kad sam prolazila pored stećaka na nekim očuvanim je još pisala bosančica. I bilo ih je više. Onda već znam i pročitat šta piše, a prije nisam znala. Svi su mislili da je to pravo teško. Ali ako te interesuje sve se lagano nauči, kaže ona.

U Bosni se hiljadu godina pisalo povijesnim pismima. A danas su ipak rijetkii oni koji umiju tumačiti dokumente, pisane glagoljicom, bosančicom, arebicom. U školi se uče tek površno. A interesa kod djece zaista ima, kaže ovaj profesor.

  • Dva časa su u školipredviđena za povijest bosanskog jezika i često se to radi informativno.  Ja sam se malo više posvetio. To mi je specijalnost. Prije 10-ak godina kad sam radio u Osnovnoj školi “Oskova” u Banovićima ja sam napisao glagoljicu, slova. Sutradan dođoše učenici i počeše pisati. Oni su se impresionirali tim likovnim prikazom slova glagoljice. To je nevjerovatno. Jer glagoljica i bosančica i studente na fakultetu muči. Međutim djeca su fenomen. I tako ja svakoj generaciji na dobrovoljnoj generaciji to znanje prenosim. Bio sam i u Siriji i Iraku i znam i arapski. Pa za 5-6- časova ja njima prezentiram i arabicu, pojašnjava.

Među onima koji preferiraju pisati arebicu je Lamija Mustafić koja pohađa nastavu u tuzlankoj OŠ “Solina”.

  • Ja sam išla u mekteb. Uz pomoć efendije i roditelja sam savladala ovo pismo. Kada u školi kažem da to znam, drugarice kažu da probam i njih malo da naučim, govori za RTVTK.

Pisma jesu arhaična, ali osjećaj da ih mogu tumačiti zabavlja djecu, kaže profesor Hodžić.

  • Popišem slova i pred kraj časa kažem hajde pokušajte ime i prezime napisati na glagoljici ili na bosančici. Zavisi koje pismo radimo. Uspjeh je preko 90%. Naredni put pišemo kraću priču ili pjesmicu. Ko dobro uradi, petica. Skoro svi to urade. Pljušte petice, kaže.

Ovo znanje ne ostaje samo u učionicama. Demonstriraju ga na svečanostima, na obilježavanju značajnih datuma, državnih praznika.

  • Kada je Dan maternjeg jezika u februaru učestvujemo u manifestaciji. Moji učenici koji znaju to, oni stave klupe ispred amfiteratra na Filozofskom fakultetu. Posjetioci koji izlaze one njima pišu imena, na bosančici, na arebici, na glagoljici i bogami okupi se jato posjetilaca i svi su znatiželjni da vide. I kad je Dan škole mi to prezentiramo. Uramimo slike. Na pano ide. Na tom smo putu. Radimo. Trudimo se, opisuje profesor.

S latinicom i ćirilicom, arebica, bosančica i glagoljica čine niz od pet pisama kojima je kroz povijest pisan bosanski jezik. Njihovo poznavanje nije samo korist za onoga ko ih piše, čita i izučava. Značajno je za očuvanje i izučavanje jezika u cjelini.

Pročitajte...