Prisilno prosjačenje jeste jedan od najvidljivijih oblika trgovine ljudima, u BiH postoje i drugi vidovi trgovine ljudima. Prošle godine identificirano je 38 žrtava raznih oblika trgovine ljudima. Ono što nas zabrinjava je da je veliki broj njih maloljetnih osoba, a jedna čini čak 29 od 38 slučajeva – izjavila je u srijedu u Mostaru Abida Pehlić iz Udruženja ”Novi put” tijekom obilježavanja Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Kako je kazala, od 29 slučajeva maloljetnih osoba, 23 su djevojčice, a šest dječaci.

Pehlić je navela kako spomenuto udruženje radi na poticanju žrtava trgovine ljudima da se uključi u procese kreiranja politike, koje bi poslužile za unaprjeđenje odgovora na problem trgovine ljudima.

– Radimo uz podršku USAID Aspire programa za unaprjeđenje ljudskih prava i kroz naš svakodnevni rad pokušavamo osvijestiti što veći broj građana i građana BiH, posebno mladih, kako bi se blagovremeno zaštitili od bilo kojeg oblika eksploatacije. Također, kontinuirano radimo sa svim nadležnim institucijama na prostoru Hercegovačko-neretvanske županije i Županije Zapadnohercegovačke, kako bismo svi zajedno dali bolji odgovor na problematiku vezanu za trgovinu ljudima, kao što su: prisilno prosjačenje, radne eksploatacije, eksploatacije u svrhu pružanja seksualnih komercijalnih usluga i prisilnih brakova – navodi Pehlić.

Dodala je kako, što se tiče prevencije, najaktivnije su nevladine organizacije koje se primarno bave trgovinom ljudima i koje kontinuirano dugi niz godina rade na planiranju svih oblika trgovine ljudima, putem svakodnevnog obilježavanja dana kao što je danas, ali i kroz preventivno-edukativni rad na terenu.

– Institucije više djeluju u pravcu sankcioniranja počinitelja ovog kaznenog djela, a mi kao nevladin sektor zajednički radimo s institucijama na ovoj problematici, kako bismo im prenijeli najnovije trendove po pitanju trgovine ljudima, na temelju informacija koje povratno dobivamo tijekom rada na terenu. Trgovina ljudima jedna je od onih koja spada među najprofitabilnije industrije što se tiče kaznenih djela, u rangu je s ilegalnom trgovinom oružjem i narkoticima i to je jedan globalni problem. Mi kao BiH, nismo pošteđeni tog fenomena i zato je potrebno da se kontinuirano radi na podizanju svijesti kako bi se spriječilo da bilo koja osoba postane žrtva trgovine ljudima – naglasio je Pehlić.

Poručila je kako zadnjih godina na prostoru HNŽ-a nije bilo identificiranih žrtava trgovinom ljudima, ali da to ne znači da slučajevi ne postoje.

– Vjerojatno ima neprijavljenih slučajeva što nas zabrinjava, a mi radimo na tome kako bi te osobe potakle da to prijave i zatraže adekvatnu pomoć – izjavila je članica Udruženja ”Novi put”.

Jedan od načina kojima se počinitelji ovog kaznenog djela služe za privlačenje žrtava su i oglasi za posao u inozemstvu.

– Mi smo prije par godina izdali ad hoc priopćenje za javnost jer smo na području Grada Mostara primijetili veći broj sumnjivih oglasa za posao, putem kojih su se tražile djevojke za eskort usluge u Njemačkoj, kojima je nuđena plaća i do pet tisuća eura, što je žrtvama primamljivo, a to nam je bio znak za uzbunu. Ujedno se nude i plaćeni troškovi smještaja, prijevoza i ishrane što upućuje na dovođenje žrtve u dužničko ropstvo. Ti oglasi više nisu vidljivi u javnosti, ali se prema našim informacijama nude putem privatnih poruka na društvenim mrežama – zaključio je Pehlić.

Udruženje ”Novi put” podsjeća da borba protiv trgovine ljudima nije isključivo odgovornost samo nadležnih institucija, nego je obveza i svakog pojedinca.