U srebreničkom BKC-u održana Naučna konferencija “Alimi Srebrenice”

Naučni skup simboličnog naziva „Alimi Srebrenice“ u organizaciji Instituta za društvena i religijska istraživanja, održan je danas u Bosanskom kulturnom centru u Srebrenici. Istraživači okupljeni oko ovog Instituta, oko Uprave za nauku i obrazovanje Rijaseta islamske zajednice, univerzitetski profesori i profesori medresa, te imami srebreničkih džamija govorili su značaju kulturno-prosvjetnog, ali i vjerskog djelovanja imama na području Srebrenice od vremena Osmanske uprave pa sve do agresije i genocida.

novinar Azra Mešić

U genocidu je stradalo 10 srebreničkih alima, onih koji su život posvetili duhovnom i vjerskom liderstvu, podučavanju i kulturno-prosvjetnom radu. Njihova uloga i uloga drugih podrinjskih imama opisana je u ukupno 12 naučnih radova prezentiranih na Naučnoj konferenciji, danas u Srebrenici.

  • Da bi se govorilo o Srebrenici ne možemo da nemamo u vidu genocid koji je učinjen i etničko čišćenje, a da bi se razmjere tog genocida i uloga uleme sagledli moramo se vratiti i u period od prije agresije, kazao je u uvodu dr.sci. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja domaćin Konferencije.

Prije agresije u Srebrenici je živjelo 36.000 stanovnika od čega 27.000 muslimana okupljenih oko 20 džemata. Njihovi imami nisu imali prosvjetiteljsku ulogu samo u ovom kraju, nego i u ukupnom životu muslimana Bosne i Hercegovine.

  • Zbog toga je ova Konferencija važna. Na neki način imamo obavezu i dužni smo da se sjećamo svojih velikana, a ne samo prema veličini njihovih djela koja su učinili u životu, nego i zbog toga što njihova životna svjedočenja, njihovi naučni radovi i razumijevanje vrijednosti Islama i danas i u budućnosti mogu biti važan orijentir, kazao je prof.dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH, učesnik Konferencije.

Naučna konferencija u organizaciji Instituta za društvene i religijska istraživanja posebno je dala na značaju ulozi alima u periodu između Prvog i Drugog svjetskog rata, njihovoj antifašističkoj orjentaciji, tradiciji imamske službe u pojedinim srebreničkim  familijama, ali i značaju obnove života muslimanske zajednice u Srebrenici nakon agresije.

  • Alimi su zadnji izašli sa ahmedijama sa svojiim narodom i nakon genocida prvi su se vratili u Srebrenicu, da uspostavljaju jedan novi život poslije genocida. To je jedan fenomen koji treba isticati – da žrtve genocida na tom istom mjestu počnu novi život, naglasio je ovom prilikom Damir ef. Peštalić, glavni imam Medžlisa IZ Srebrenica.

Danas na prostoru Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica radi 8 imama i 2 administrativna radnika Islamske zajednice, a obnovljeno je i ponovo izgrađeno ukupno 27 džamija.