Zvjezdan Karadžin: “Lokacija određena za odlaganje nuklearnog otpada u Hrvatskoj, u blizini granice sa BiH nije sigurna”

Hrvatsko ministarstvo za  zaštitu životne sredine i energetike dalo je lokaciju bivšeg vojnog skladišta “Čerkezovac” u općini Dvor na upotrebu Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada nulkearne elektrane “Krško”. Brojne institucije i udruženja iz BiH i Hrvatske su se usprotivile planu odlaganja radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji uz granicu sa BiH. Prije četiri godine su osnovali zajednički Forum za okolinsku sigurnost i izradili studiju. Rezultati  analiza su zabrinjavajući. Bivša kasarna “Čerkezovac” u općini Dvor gdje je planirano odlaganje nuklearnog otpada,  udaljena je od bh granice oko 900 m zračne linije.  Prilikom odobravanja ove lokacije, Hrvatska nije uzela u obzir mnoge važne parametre. Lokacija nije sigurna zbog rizika od potresa, poplava, ali i požara jer se nalazi u gustoj šumi, zaključili su stručnjaci iz Foruma za okolinsku sigurnost kojeg su 2016. g. formirale bh i hrvatske institucije i udruženja. Jedan od članova ekspertnog tima, profesor okolinske sigurnosti sa Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli Zvjezdan Karadžin opisao je prirodu ovog područja: “Geološka struktura je nepovoljna jer taj masiv nije dovoljno čvrst da bi se na njemu gradilo. Kraško područje je puno pukotina, rasjeda i moćže se ostvariti hidraulička veza sa podzemnim akviferim koji su brojni tamo i gravitiraju prema rijeci Uni. Imaju puno površinskih vodotoka i u slučaju bilo kakvog incidenta koji bi se mogao desiti bio bi jako brz prenos kontaminata do BiH”. Dok u  studiji Hrvatske stoji da je područje planirano za odlaganje otpada sigurno od potresa, bh stučnjaci tvrde suprotno jer je 1969. g u blizini bio epicentar potresa jačine 8 stepeni merkalijeve skale koji je 1969g. razorio Banja Luku i odnio mnoštvo ljudskih života.     “Oni govore da je to sigurno, a par mjeseci nakon izrade studije desio se potres upravo sa epicentrom u mjestu Dvor od 6 stepeni merkalijeve skale. Okakvoj sigurnosti pričamo?”, pita se profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli   Zvjezdan Karadžin.   U slučaju incidenta bilo bi ugroženo više od 200 000 ljudi u 20 opština, kao i zaštićena područja poput  Parka prirode “Una” i  Eko mreže “Natura 2000”, dodao je Karadžin. Stanovništvo ovog područja se uglavnom bavi proizvodnjom zdrave hrane i nade polaže u turizam, tako da im ne odgovara da nuklearni otpad bude u blizini.  Država Hrvatska je prekršila nekoliko međunarodnih konvencija. Prema Expo konvenciji trebala je uključiti državu BiH vezano za zahvate u prirodi koji mogu imati negativan uticaj na okoliš i preko granice. Zvaničnici BiH nisu kontaktirani i zbog toga su po prvi put iz oba entiteta bili jedinstveni u osudi te ideje.  Parlamentarna Skupština BiH i Narodna skupština RS oglasile su se protiv toga”.  Bh stručnjaci očekuju od državnih organa da oštro reaguju i ne dopuste odlaganje nuklearnog otpada u blizini granice sa Hrvatskom, da se obrate komitetu EXPO konvencije, a ukoliko ne uspiju ni tako riješiti ovo pitanje,  da se obrate međunarodnim sudovima.  U tom i sličnim procesima trebaju biti uključene domaće naučno-istraživačke institucije, kako bi svojim radom uspjeli prevenirati problem prije nego bude kasno, rekao je Karadžin.