S obzirom na nadolazeće ljeto i očekivani rast potrošnje električne energije u balkanskoj regiji, gdje je prošlog juna zabilježen jednodnevni prekid u snabdijevanju strujom, Institut za energetiku jugoistočne Evrope (IENE), koji djeluje iz Grčke, izdao je novo upozorenje. Prema njihovim procjenama, i tokom ove sezone postoji ozbiljan rizik od sličnih incidenata.
„Pod određenim okolnostima, zemlje jugoistočne Evrope mogu se naći u situaciji povećane energetske nesigurnosti“, navodi se u izvještaju IENE pod naslovom „Koliko je jugoistočna Evropa izložena riziku od prekida u napajanju?“. U analizi se ističe da se potencijalne prijetnje mogu ublažiti uz bolju međusobnu koordinaciju među državama, efikasnije planiranje i blagovremena ulaganja u infrastrukturu. Poticaj za ovu procjenu dao je i nedavni prekid električne energije koji je pogodio dijelove Španije i Portugala.
Prema procjenama Instituta za energetiku jugoistočne Evrope (IENE), jedan od faktora koji doprinosi energetskoj ranjivosti jeste struktura proizvodnje električne energije u Grčkoj, gdje gotovo polovinu ukupne godišnje potrošnje pokrivaju postrojenja koja koriste obnovljive izvore.
„U danima sa intenzivnim sunčevim ili vjetrovitim uvjetima, solarne i vjetroelektrane mogu zadovoljiti i do 70-80 posto trenutne potrošnje u Grčkoj, što podsjeća na okolnosti koje su prethodile prekidu napajanja na Iberijskom poluostrvu“, navodi se u izvještaju. Slične pojave sve češće su prisutne i u drugim državama regiona, poput Bugarske i Rumunije, dok Albanija i Crna Gora u velikoj mjeri ovise o hidroenergiji, koja je, kao i vjetar ili sunce, podložna promjenama vremenskih uslova.
Božidar Filipović-Grčić, stručnjak sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, komentarišući nalaze IENE za Jutarnji list, navodi da se djelimično može složiti s njihovim ocjenama, iako su one prilično općenite.
Iako planiranje i investicije mogu pomoći u jačanju stabilnosti elektroenergetskih sistema, Filipović-Grčić upozorava da to nije dovoljna garancija. „Problemi mogu nastati ako dođe do ispada važnih interkonekcija ili velikih proizvodnih objekata, posebno ako istovremeno postoji visoka zastupljenost obnovljivih izvora, niska mrežna inercija, nepovoljna konfiguracija mreže i mali broj veza sa stabilnijim sistemima“, objašnjava on, dodajući da takvi uvjeti povećavaju rizik od lančanih kvarova.
Osvrnuo se i na preporuke IENE koje uključuju uvođenje baterijskih sistema za skladištenje energije, reversibilne hidroelektrane, bolje upravljanje potrošnjom i upotrebu napredne energetske elektronike. Međutim, upozorava da masovno uvođenje novih tehnologija kao odgovor na izazove obnovljivih izvora može stvoriti dodatne probleme. „Ti uređaji su skupi, zahtijevaju održavanje i dodatno komplikuju upravljanje elektroenergetskim sistemima“, upozorava Filipović-Grčić.
Ova analiza objavljena je u trenutku dok se još uvijek istražuju razlozi aprilske nestašice struje u Španiji i Portugalu, a istragu je najavila i evropska organizacija operatora sistema prenosne mreže – ENTSO-E.
