Dijabetes tip 1 je autoimuna bolest u kojoj imuni sistem napada ćelije gušterače koje proizvode inzulin. Bez dovoljno inzulina, glukoza ostaje u krvi umjesto da se uđe u ćelije gdje se koristi kao energija. Djeca odmah po dijagnostici dijabetesa prelaze na inzulin. Za razliku od dijabetesa tipa 2, koji je često povezan sa životnim stilom, tip 1 se javlja neovisno o ishrani i tjelesnoj težini te čini sedam do deset posto od ukupnog broja oboljelih od dijabetesa.
Iz Udruženja oboljelih od dijabetesa tipa 1, na Svjetski dan dijabetesa, upozoravaju da je u Bosni i Hercegovini složena situacija, sa razlikama u pravima oboljelih.
– Pogotovo zbog dobnih granica za senzore, koji su u državama EU i regije već odavno financirani od zdravstvenih fondova – bez dobne granice jer je dijabetes tip 1 doživotno oboljenje i ne prestaje nakon punoljetstva. Tako i naše aktivnosti traju tijekom cijele godine, a 14. novembar je datum kada imamo više prilika da o tome govorimo – kazala je Feni Alma Mulaosmanović iz Udruženja oboljelih od dijabetesa tipa 1.
Prema njenim riječima, u Federaciji BiH neki propisi nisu usklađeni.
– Na primjer Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama s invaliditetom i Listi invaliditeta očekujemo izmjene tog zakona koji je diskriminatoran za djecu stariju od 15 godina. Tim zakonom ukidaju im se prava i to u intenzivnoj razvojnoj dobi jer su, po Konvenciji UN-a, oni djeca do 18 godina – istaknula je.
Mulaosmanović kaže da situaciju dodatno komplicira činjenica da je, kako je kazala, na tenderima za nabavku medicinskih pomagala cijena glavni kriterij, umjesto da su to stvarne potrebe korisnika.
– Kao glavni uvjet postavlja se najniža cijena. Zbog toga proizvođači najčešće korištenih senzora/pumpi u EU nisu zainteresirani ući na naše tržište. Cijena tako postaje presudan kriterij, umjesto preciznosti i stvarnih potreba korisnika. Sad već postoje sustavi senzor/pumpa koji daju rezultate kao kod zdrave osobe. To znači prevenciju komplikacija u kasnijoj dobi, ali našoj djeci nisu dostupni. Dobra kontrola i prevencija su preduslov za zdravlje. Već treću godinu Udruženje apelira za izmjene takvih načina nabavke, preko Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH – naglašava.
Mulaosmanović podsjeća da je Udruženje iniciralo uvođenje protokola o postupanju sa djecom oboljelom od dijabetesa u školama u Kantonu Sarajevo te očekuju da takav dokument bude prihvaćen i na razini Federacije BiH.
– Nerijetko se događa da djeca nailaze na nerazumijevanje u školama, uskraćuje im se pravo na dobru regulaciju bolesti. Protokolom bi se regulirale takve neželjene situacije i osiguralo pravo na zdravlje djece u školama – pojasnila je.
Na Svjetski dan dijabetesa, članovi Udruženja pridružiti se aktivnostima u Sarajevu, s ciljem podizanja svijesti o dijabetesu. Zajedno sa učenicima i profesorima Srednje medicinske škole – Jezero proveli su akciju mjerenja razine šećera u krvi, na dva punkta. Mislili su i na djecu oboljelu od dijabetesa, za njih su prirediti kviz da bi se i oni družili te obilježili Svjetski dan u borbi protiv dijabetesa.
Za 16. studenog Udruženje je najavilo panel diskusiju “Živjeti sa dijabetesom tipa 1”, a uz podršku Ministarstva zdravstva KS okupit će stručnjake iz različitih oblasti (endokrinologije, nutricionizma, imunologije, bolesti štitne žlijezde i psihologije), koji će govoriti svaki iz svog aspekta djelovanja.
Svjetski dan dijabetesa (šećerne bolesti) obilježava se 14. studenoga kao najveća svjetska kampanja podizanja vijesti o dijabetesu. Utemeljen je 1991. godine od Međunarodne dijabetičke federacije uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije kao odgovor na rastuću zabrinutost oko zdravstvene i ekonomske prijetnje koju dijabetes predstavlja.
Postao je službeni dan Ujedinjenih naroda 2006. godine, a obilježava se rođendan Sir Fredericka Bantige koji je zajedno s Charlesom Bestom 1922. godine otkrio inzulin.
Šećerna bolest nažalost veoma je zastupljena u općoj populaciji. Stručnjaci preporučuju zdrave stilove života i fizičku aktivnost kao vodeće u prevenciji te bolesti, kao i zdrav način prehrane. U slučaju kada se pojave simptomi bolesti, u početnoj fazi nekad je načinom prehrane, moguće je prevenirati bolest.
Među ranim simptomima šećerne bolesti su prekomjerna žeđ (poliurija), pojačano uzimanje hrane (polifagija) i pojačan osjećaj žeđi (polidipsija).
Nadzor bi trebao pojačati osobe koje imaju obiteljsku anamnezu bolesti. Brz tempo života i priličan stres mogu biti okidač za skok razine šećera u krvi.
