Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović ističe da je aktuelni svjetski poredak ozbiljno uzdrman i da se naočigled cijele svjetske javnosti ide u pravcu raspada i uspostave nekog novog projekta.
– Izlazak SAD-a iz nekih važnih institucija vidim kao dio tog procesa za koji se tvrdi da se dešava neplanski zbog iznenadnih odluka predsjednika Donalda Trampe. Ja ipak mislim da je u pitanju dio nekog većeg plana, au prilog tome podsjetite ću vas na jedan par godina. Kada je počela ova faza urušavanja postojećeg poretka, 2023. godine Azerbejdžan je u “blickrigu” za samo tri dana povratio neke oblasti pod svoj suverenitet vojnom akcijom, a da nije bilo nikakvih ozbiljnih reakcija na svetskim silama. To je po meni bio početak realizacije plana o kojem sam ranije govorio. Svojim najbližim saradnicima tada sam rekao da više ništa neće biti isto. Za vrlo kratko vrijeme iza toga počela su strašna događanja u Gazi, ostalo uglavnom znamo i svakodnevno pratimo ta dešavanja, kaže Ademović u razgovoru za Fenu.
Izlazak SAD-a iz brojnih međunarodnih institucija, će se, smatra on, loše odraziti na čitavu Evropu, pa i na Bosnu i Hercegovinu, posebno kada su u pitanju funkcionisanje i uticaj navedenih institucija.
– Značajna je bila američka podrška u mnogim sličnim tijelima i projektima koji su doprinosili vladavini prava i regionalnoj saradnji među državama. Jedan od najznačajnijih segmenata jeste svakako i nekadašnji Haški tribunal, a sada rezidualni mehanizam koji je značajno doprinio vladavini prava i sankcionisanju kriminalnog i zločinačkog ponašanja država i vlada, kao i pojedinaca, koje su počinile genocid i teške ratne zločine, a posebno onaj koji su počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije. Medutim, ne treba se predavati i nikada se ne smije odustajati, treba biti proaktivan i ići uvjek korak naprijed. U tom kontekstu, mišljenja sam da Evropska unija treba osnovati ili podržati osnivanje “Safari tribunala”, koji bi se bavio istraživanjem i suđenjem raznim zločincima koji su terorizirali opkoljeno Sarajevo od 1992. do 1995. godine. Podsjećanja radi, u tom periodu u Sarajevu ubijen je preko 11 hiljada ljudi, od toga 1601 dijete. To ne smije ostati neprocesuirano, naglašava Ademović.
Kada je riječ o još jednom aktuelnom pitanju, izgradnji Južne plinske interkonekcije, Ademović kaže da pouzdano zna da je gotovo opredjeljenje svih političara u BiH da je taj plinovod strateški važan za Bosnu i Hercegovinu i da treba sve učiniti da se sam projekat što prije implementira u skladu sa zakonskim propisima.
– Evidentno je da postoji nastojanja nekih političara koji dolaze iz reda hrvatskog naroda da taj projekat bude pod kontrolom hrvatskih kadrova. Čak se i putem nekih, poput Željane Zovko i Maxa Primorca, vrši dehumanizacija Bošnjaka da bi se popustilo tim nastojanjima i pritiscima. Tu po meni ne smije biti popuštanja i loših rješenja, po bilo kojoj cijeni, ističe Ademović.
U okviru oblasti energetike, posljednjih nekoliko mjeseci eskalirao je i pitanje donošenja zakona o proizvodnji i regulisanju električne energije, što je, po Ademoviću, strateško pitanje, jer je donošenje ovog zakona između ostalog i jednog od preduslova koje naša država treba ispuniti kako se na nju ne bi primjenjivala politika naplate za tzv. CBAM. Pored toga, predmetnim zakonom se rješava regulacija tržišta i uspostava berze.
– S tim u vezi, postoje dva zakona koja su u proceduri. Jedan je u Domu naroda u prvom čitanju, po skraćenom postupku, kojim se predviđa osnivanje berze u Mostaru, dok drugi prijedlog zakona, koji je usvojen u Predstavničkom domu i još uvijek formalno nije dostavljen Domu naroda da ga razmotri po hitnom postupku, predviđa da sjedište berze bude u Brčkom distriktu BiH. Po meni je to bolje rješenje i zakon može biti brže usvojen po hitnom postupku, jer je već usvojen u Predstavničkom domu. Međutim, Dragan Čović već nekoliko puta javno objavljuje da taj zakon neće proći Dom naroda zbog sjedišta berze. Ako i dalje ostane pri tom stavu, neće biti moguće usvojiti taj prijedlog zakona u Domu naroda jer HDZ može uvijek uskratiti kvorum. Nije mi baš jasno zašto to Čović radi, jer Hrvati ne žive samo u Hercegovini, žive isto tako iu Posavini, u Brčkom disku, u kojem su dio aktuelne vlasti, i trebalo bi da mu je stalo do njih. Taj zakon bi već na narednoj sjednici Doma naroda trebao pokušati usvojiti, međutim, imajući u vidu dosadašnja događanja, nisam optimista, navodi predsjedavajući Doma naroda PSBiH.
Govoreći o obilježavanju 9. januara kao neustavnog praznika, što su mnogi, uključujući OHR, osudili proteklih dana, Ademović naglašava da ne može ostati samo na osudama i javnom komentarisanju.
– Postupanje protivno odlukama Ustavnog BiH je krivično djelo i kao takav sud zahtijeva reakciju nadležnih institucija, prije svega Tužilaštva i Suda BiH. Činjenica da tog dana redovno dolaze delegacije iz susjedne Srbije ukazuje na podršku te države protiv ustavnog djelovanja. To je svakako miješanje u unutrašnje stvari druge države, konkretno BiH, što je neprihvatljivo. Stoga, nadležne institucije trebaju zabraniti ulazak u BiH svim delegacijama i pojedincima koji dolaze na obilježavanje događaja koji je antiustavan i predstavlja akt podrivanja i rušenja ustavnog poretka BiH. To je sa aspekta vladavine prava apsolutno neprihvatljivo i tako ga treba i tretirati, ali ponovit ću, od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, poručuje Ademović.
On je odgovorio i na pitanje je li Vlada Kantona Sarajevo zakazala kada je u pitanju čišćenje grada i omogućavanje makar minimalne prohodnosti i kretanja proteklih dana nakon obilnih snježnih padavina.
– Svaka vlada ima svoje nadležnosti koje joj pripadaju po zakonu. U ovom slučaju ima ih Vlada KS, kao i druge kantonalne vlade. Međutim, direktna odgovornost je na javnim preduzećima u rukovođenju i organizacionom radu, posebno u teškim okolnostima. U ovom slučaju u potpunosti su podbacila javna preduzeća, prije svih KJKP RAD, koji i pored blagovremenih meteoroloških prognoza nije odgovorio zadatku pravovremeno i efikasno. To se događa onda kada kadrovi koji nisu kompetentni dođu na odgovorne pozicije, kada ih postavljaju po svaku cijenu. Posljedice toga svi osjetimo, poručuje Ademović.
Ističe kako tu prije svega misli na rukovodstvo KJKP RAD, gdje je, kako kaže, za direktora imenovan čovjek koji je komunikolog, dolazi iz svijeta marketinga, koji je “i na javnom pozivu bio tek četvrti na listi konkursne Komisije, ali je pod pritiskom politike ipak imenovan kao četvrtorangirani”.
– Ispred njega je bio boljih kadrova za tu poziciju, onih koji dolaze iz struke, i evo, pokazalo se, pao je na prvom ispitu. Usprotivio se sam tom imenovanju, ali odlučnost onih koji su vodili procese bila je presudna. Sada tu odlučnost svi osjećamo na vlastitoj koži. Nažalost, nije jedini nekompetentni kadar koji je postavljen na poziciji. Slična je situacija i sa Civilnom zaštitom, a to su ključne institucije u ovakvim vanrednim okolnostima, zaključuje Ademović.
