Prema posljednjim podacima, broj osoba sa alkoholnim poremećajem starijih od 15 godina u posljednjih 30 godina porastao je za 111,3 miliona. Iako su alkoholizmu i dalje skloniji muškarci, sve više žena se odaje ovom poroku. Od ukupnog broja alkoholičara, skoro 25 miliona su žene. Podaci pokazuju da je oko 15% stanovništva u BiH ovisno o alkoholu. Među njima, svaka četvrta osoba je žena. Statistika nije naklonjena ni adolescentima. Prosječna starost osoba sa ovim poremećajem iznosi 15 godina.
Brojni pjesnici i muzičari opjevali su fenomen traženja utjehe u piću. Međutim, iz perspektive stručnjaka, alkohol je daleko od utjehe. Riječ je o legalnoj psihoaktivnoj supstanci koja je, uz nikotin, najdostupnija.
NASLOV: Trenutno olakšanje, trajna šteta
Čovjek kada je na neki način nezadovoljan, on popije alkohol da zaboravi svoje brige. To je trenutno stanje, jer čim čovjek izađe iz tog pijanog stanja, sjeti se svega pa mu bude još gore, ističe prof. dr Mevludin Hasanović, neuropsihijatar.
Da sve veći broj ljudi ulazi u zonu štetnog konzumiranja alkohola, potvrdio nam je i Miralem Mešanović, neuropsihijatar i subspecijalista za bolesti ovisnosti Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla
Ta dostupnost alkoholu, kao i trenutna situacija u kojoj je savremeni život pun stresa i neizvjesnosti, dovela je do toga da sve veći broj ljudi uzima alkohol i ulazi u zonu štetnog konzumiranja. Nakon toga, jedan dobar dio prelazi iz povremenog i štetnog uzimanja u zonu ovisnosti, kazao je neuropsihijatar Mešanović.
Alkohol je bio moj život – sada je moja prošlost
Više od 40 godina pio je i akter naše priče. Sve je počelo tokom služenja vojnog roka, a nastavilo se u kafanama. Supruga ga je napustila, radio je slabo plaćene poslove, selio se zbog posla i na kraju spas pronašao u Centru za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolući. Ovo mu je drugi boravak u Centru, i kako kaže, alkohol je njegova prošlost.
Pio sam godinama, sad planiram ići na umru
„Kad ja danas sjednem u kafanu, pa gdje radi druga, onda ne pijem po godinu dana. Ali kad sjednem, onda baš sjednem ‘kvalitetno’. Bio sam u CROPS-u 13 mjeseci, pa sam opet malo s društvom, ali to nije to. Evo, već dvije godine nisam ni pivo popio i, ako Bog da, planiram ići na umru, kazao nam je korisnik Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama Smoluća.
CROPS bilježi porast ovisnika: Alkoholizam se liječi cijeli život
Alkoholizam je dugotrajna, hronična i recidivirajuća bolest koja zahtijeva doživotno liječenje. U CROPS-u provodi se jednogodišnji rehabilitacijski tretman. Posljednjih godina bilježe povećan broj osoba s problemom alkoholizma
Kenan Rahmanović, socijalni pedagog u CROPS-u, ističe da se korisnici uspiju oporaviti i fizički i psihički, postanu stabilni. Međutim, problem nastaje kada izađu iz Centra.
Loše plaćeni poslovi, nezaposlenost, disfunkcionalne porodice i porodični problemi. Veliku ulogu ima i stigmatizacija. Kod nas vlada mišljenje – jednom alkoholičar, uvijek alkoholičar, i rijetko se tim ljudima pruža nova šansa, navodi Rahmanović.
S obzirom na sveopću dostupnost alkohola, recidiv nije rijetka pojava. Doktor Mešanović ga opisuje kao simptom bolesti.
Teško je kazati da pacijent, ulaskom u apstinenciju, više nikada neće piti ili uzimati druge psihoaktivne supstance. Pomoć pacijentu tokom recidiva je dio našeg rada i funkcionisanja, ističe dr. Mešanović
Sve više žena s problemom alkohola – jedna na tri muškarca
U posljednje vrijeme sve više žena se javlja na Kliniku zbog problema s alkoholom. Samo u prošloj godini, od ukupnog broja osoba ovisnih o alkoholu, 25% su činile žene. Prema podacima iz Evropske unije, danas na tri muškarca dolazi jedna žena sklona prekomjernoj konzumaciji alkohola.
„Alkoholizam kod žena dodatno je stigmatiziran, s obzirom da je alkoholizam kod muškaraca društveno prihvatljiv. Žene izbjegavaju da se jave na Kliniku, i to čine tek kada se pojave posljedice – odnosno simptomi nefunkcionalnosti kako u porodici, tako i na radnom mjestu, potvrđuju iz Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla.
Više od 80% mladih konzumira alkohol i ne prepoznaje problem
Istraživanja pokazuju da više od 80% mladih konzumira alkohol i ne vide ništa loše u tome.
Nermina Kravić, šef Odjeljenja dječije i adolescentne psihijatrije Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla, kazala nam je da mladi često doživljavaju alkohol i duhan kao ritual odrastanja.
Naša iskustva pokazuju da veliki broj mladih vidi neku vrstu inicijacije u odrastanje kroz upotrebu duhanskih proizvoda – u raznim oblicima – i kroz upotrebu alkohola, kazala je prof. dr Nermina Kravićšef Odjeljenja dječije i adolescentne psihijatrije Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla
69,2% hospitalizovanih na dječijoj psihijatriji čine djevojčice
Do kraja juna ove godine, na Odjelu za dječiju i adolescentnu psihijatriju bilo je 37 hospitalizacija, od čega je 69,2% činile djevojčice i adolescentice. Prosječna dob hospitaliziranih bila je 15 godina, a najmlađi pacijent imao je samo 13.
To je ono što dođe kod nas na kliniku. Vjerovatno su djevojčice osjetljivije po svojoj konstituciji i organizmu, pa su njihove reakcije na zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, uključujući alkohol, takve da zahtijevaju medicinsku intervenciju, ističe proif. dr Nermina Kravić, neuropsihijatar, subspec. dječije i adolescentne psihijatrije, šef Odjeljenja dječije i adolescentne psihijatrije Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla
3000 pregleda na Klinici za psihijatriju UKC-a prošle godine – alkohol prisutan uz druge ovisnosti
Na Klinici za psihijatriju UKC-a, samo u prošloj godini, u specijalističkim ambulantama obavljeno je oko 3000 pregleda. Iako se većina tih pregleda odnosila na ovisnosti o opijatima, heroinu, amfetaminima i kanabinoidima, alkohol je bio supstanca koja je prisutna i prati sve druge. Za liječenje alkoholizma, najvažnija je motivacija, ističe prof. dr Mevludin Hasanović.
Primarna prevencija je da spriječimo. Mi tada liječimo ljudske umove da shvate da alkohol nije dobar – da odustanu u startu i nikada ne počnu piti, ako je moguće. Tu smo zakazali, navodi dr. Hasanović.
Zbog toga, smatra Hasanović, neophodno je formirati Zavod za liječenje ovisnosti koji bi provodio programe prevencije. Postojanje takvog zavoda uveliko bi olakšalo proces liječenja na sekundarnom i tercijarnom nivou.
(Ivana Ferković Pašić/RTV TK)
