BiH dobiva poziv NATO-a

Ruski raketni sistem 9M729 predstavlja kršenje Sporazuma o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF) i značajna je prijetnja po euroatlantsku sigurnost – upozorili su ministri vanjskih poslova 30 država NATO-a.

U posebnom saopćenju oni su istakli “snažnu podršku SAD i njihovom stavu da Rusija ozbiljno krši INF”, te da takvo stanje “nije održivo”.

Bosna i Hercegovina trebala bi danas dobiti i formalni poziv da dostavi svoj prvi Nacionalni godišnji program (ANP), čime bi se aktivirao Akcijski plan za članstvo.

Ministri vanjskih poslova 30 država ovog vojnog saveza na dnevnom redu današnjeg zasjedanja imaju zapadni Balkan.

Kako je već ranije najavio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, oni bi trebali podržati odluku da se uputi poziv našoj zemlji da dostavi ovaj dokument. Ako se to desi, BiH je korak dublje u integracijama u ovaj vojni savez.

Ipak, to ne znači da će naša zemlja u konačnici i ući u NATO jer MAP “ni na koji način ne prejudicira da će država biti članica” ove organizacije, kako se ističe ovdje, u sjedištu Alijanse.

ANP je obiman dokument koji sadrži pregled stanja i planirane reforme u oblasti odbrane, ekonomije, politikle, vladavine zakona…

Kada BiH dostavi taj dokument, koji mora prihvatiti Predsjedništvo BiH, otvara se proces tješnje saradnje s NATO-om. To znači i godišnji sastanak predstavnika BiH s visokim NATO zvaničnicima (do sada je bilo jednom u dvije godine), te češće sastajanje s drugim predstavnicima Alijanse, temeljitije reforme, posebno u oblasti odbrane, kao i uvećana finansijska pomoć NATO-a Bosni i Hercegovini.

– BiH već ima MAP. Nadam se da će prihvatiti naš poziv i dostaviti svoj prvi Program – rekao je u ponedjeljak novinarima generalni sekretar Stoltenberg.

Osim o BiH, NATO ministri danas će razgovarati i o situaciji u Makedoniji.

Očekuje se da pohvale napredak ove države na provođenju sporazuma s Grčkom o promjeni imena.

Stoltenberg je najavio da će NATO potpisati ugovor o članstvu zvaničnog Skoplja čim država završi proces promjene imena i “postane” Sjeverna Makedonija.

Time bi ona postala 31. članica NATO-a.

(RTVTK/AVAZ)

Carpenter: Nadam se da Moskva neće zloupotrijebiti odnose sa RS

Sjevernoatlantski savez (NATO) je aktiviranjem Akcijskog plana za članstvo (MAP) donio historijsku odluku, kojom se Bosni i Hercegovini omogućava da razvije svoj Godišnji nacionalni plan (ANP) i počne proces provođenja reformi neophodnih za članstvo u NATO-u, kazao je Michael Carpenter, bliski saradnik Josepha Bidena i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost dok je bio potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

On u razgovoru za “Dnevni avaz” naglašava da je odluka Alijanse više nego pozitivna, ali i da ima rizika.

– Naravno, znamo da tročlano Predsjedništvo nije jedinstveno kad je NATO u pitanju. Ali, za sada Ministarstvo odbrane BiH može donijeti i provesti potrebne reforme kako bi BiH mogla pristupiti ovom savezu. U tome im može i hoće pomoći osoblje NATO-a u štabu u Sarajevu. Bosna i Hercegovina se na taj način približava danu kad će se njeni građani i političari složiti u tome da je potrebno ući u tu organizaciju. Do tada je potrebno uraditi sve što se može da BiH bude spremna ili da je makar nadomak učlanjenja – kaže ovaj američki zvaničnik koji je ekspert za Balkan i Rusiju.

On navodi i da se znaju veze koje entitet Republika Srpska ima s Rusijom.

– Da upotrijebim terminologiju Dimitrija Medvedeva, Rusija ima “privilegirani interes” u tom dijelu BiH. Za mene nema ništa loše u tome da RS ima bliske kulturne i historijske veze s Rusijom, pa čak i prijateljske “bilateralne” odnose. Ali, nadam se da Moskva neće zloupotrijebiti te odnose da uništava euroatlantske ambicije BiH – kaže Carpenter.

Upozorava i da su rane od rata u BiH i dalje duboke te da su nacionalne podjele i dalje izražene.

– Zato je vanjskim silama prelako da iskoriste propagandu i dezinformiranje kako bi potaknule nepovjerenje i dalje podjele. Moskva je to već pokušala u nizu evropskih država, ali i u SAD – navodi Carpenter.

Način da se BiH odbrani od takvih nasrtaja je u pomirenju i “zajedničkoj geopolitičkoj ambiciji”

– Sjedinjene Američke Države i evropske sile trebaju osnažiti taj proces time što će više ulagati u njenu infrastrukturu. Naravno, preduvjet za to je duboka reforma pravosuđa – ističe sagovornik “Avaza”.

(FENA) F.F.