Miljević: BiH u kratkom roku mora odabrati novi pristup razvoju i rastu privrede

Prema procjenama Svjetske banke, Bosna i Hercegovina će imati najmanji ekonomski rast u regiji. Našoj državi ova međunarodna financijska institucija predviđa rast ekonomije od 2,8 posto, što je najslabije od šest država u regiji. Najveći rast očekuje se za crnogorsku ekonomiju 7,1 posto, a potom za Srbiju pet posto. Pristojan rast BDP-a imat će, prema ovim procjenama, Albanija 4,4 posto i Kosovo 4 posto. Najmanji rast uz BiH predviđa se Sjevernoj Makedoniji 3,6 posto. Ni za naredne godine Svjetska banka ne vjeruje u osjetniji rast bh. ekonomije. Ekonomski analitičari vjeruju da ukoliko ne dođe do radikalnog zaokreta u odnosu vlasti na svim nivoima prema poslu kojeg obavljaju, situacija i u narednoj godini će biti vrlo teška.

……………………………..

Pored vrlo složenog ustavnog uređenja nametnutog Bosni i Hercegovini 1995. godine od svjetskih sila, s ciljem zaustavljanja ratnih sukoba, brži razvoj privrede u BiH sprječava još jedan fenomen nametnut iznutra. Naime, godinama svjedočimo besmislenim političkim blokadama, nekompetentnim pojedincima na vrlo odgovornim funkcijama, svjesnom uništavanju javnih dobara i brojnim drugim sličnim političkim i društvenim anomalijama kod nas. Sve civilizirane zemlje čine maksimalne napore na osmišljavanju programa i planova za rast privrede nakon Covid-a 19. Kod nas su privreda i građani zbog političkih blokada prepušteni sami sebi, smatra ekonomski analitičar Damir Miljević. Kratkoročne ekonomske mjere koje su poduzimane od početka pandemije više nisu dovoljne.

Radi se o važnosti zauzimanja novih pozicija nakon Covid-a 19. Cijeli svijet se tako ponaša, s novim pristupom rastu i razvoju, a Bosna i Hercegovina nije na tom putu, upozorio je Miljević

Najveća odgovornost je na entitetskim vlastima, jer upravo entitetske vlade i parlamenti imaju najviše raspoloživih mehanizama za kreiranje programa i mjera za povećanje ekonomskog rasta. Već ranije su ekonomski analitičari upozoravali da onaj, koji se kreće oko 3 odsto na godišnjem nivou nije dovoljan, i da građani tako neće osjetiti boljitak. Ukoliko donosioci odluka u Bosni i Hercegovini ne promijene pristup kreiranju politika, mladi će nastaviti odlaziti, što će samo produbiti brojne probleme s kojim se naša zemlja svakodnevno suočava.