Članovi Predsjedništva BiH sastali se u Sarajevu s predsjednikom EV-a (VIDEO)

Predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić održali su sastanak s predsjednikom Evropskog vijeća Donaldom Tuskom, koji je stigao u Sarajevo u okviru posjete zapadnom Balkanu.

Cilj posjete su pripreme za nadolazeći samit EU i zapadnog Balkana u Sofiji 17. maja, na kojem će bh. delegaciju predvoditi Izetbegović.

– Rado smo se odazvali učešću na samitu. BiH se početkom sedmice pridružila Nacrtu deklaracije samita u Sofiji, a Vijeće ministara BiH priprema dopunske odgovore na pitanja Hana – kazao je Izetbegović.

Na današnjem sastanku Tuska je informirao o stanju u državi – kroz kompleksnost strukture i načina formiranja vlasti u želji da se razumije sporost kretanja BiH na Evropskom putu.

– Ponekad se čini da idu loše poruke iz BiH i da krize ne prestaju. Unatoč toj kompleksnoj strukturi unutar koje donosimo odluke u protekle tri godine smo napravili značajne pomake: stabilan rast BDP-a od oko 3 posto, kreiramo oko 15.000 novih radnih mjesta svake godine. Nadamo se da ćemo dobiti kandidatski status 2018. godine da bi se sačuvao ritam i entuzijazam – istakao je Izetbegović.

Zamolio je, kako kaže, Tuska da pomogne u pronalaženju obostranog i prihvatljivog rješenja za izgradnju Pelješkog mosta.

– Dakle, onog koji će zadovoljiti hrvatske interese i htijenja, ali i bosanska prava po unclosu (konvencija UN o pravu mora). Ništa ni više ni manje od toga – potcrtao je Izetbegović.

Pelješkog mosta se dotakao i Čović, u svom obraćanju medijima nakon sastanka i to navodeći da je Pelješki most od interesa za BiH, te se zahvalio Evropskoj uniji što je pomogla taj projekat.

– Zbog vas nazočnih ovdje, pitanje Pelješkog mosta je pitanje Republike Hrvatske a ne BiH i oko ovoga imamo veoma jasan stav u Uredu hrvatskog člana Predsjedništva, u svim institucijama BiH. Zamolio bih da ta pitanja ne stavljamo na dnevni red kada nam dolaze prijatelji jer time ne pomažemo sebi, a niti izgradnji tog projekta. Nadamo se da ćemo se u BiH vrlo brzo razumijeti da ovako osjetljive stvari s našim susjedima prvo dogovorimo u institucijama BiH, pa da onda izlazimo u javnost s pojedinačnim stajalištima privatnim ili stranačkim – rekao je Čović.

Dodaje „mnoštvo je otvorenih pitanja i slažem se s kolegama da moramo tražiti ono što je zajednički sadržatelj kroz institucije vlasti i kroz ovo Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara, Parlamentarnu skupštinu da riješimo pitanje izbornog zakonodavstva i mnoga druga sigurnosna pitanja, osobito migracijski val koji je pojačan prema BiH u prva tri mjeseca ove godine.“

Mladen Ivanić izrazio je zahvalnost Tusku i institucijama Evropske unije, koje su, kako kaže, definitivno za Samit u Sofiji pripremile dodatnu podršku evropskoj perspektivi svih zemalja zapadnog Balkana.

– Mi iz BiH treba da ohrabrimo prijatelje iz EU i da im damo argumente. To znači da mi moramo s više optimizma, manje sukoba i više kompromisa zajednički nastupiti. Takvim pristupom stvaranjem takvog ambijenta pomoć ćemo prijateljima da nama pomognu i to jeste naša velika obaveza – poručio je Ivanić.

Tusk je naglasio da Samit za zapadni Balkan treba biti prilika kojom će se potvrditi evropska perspektiva za cijeli zapadni Balkan.

– EU je najpouzdaniji partner zapadnom Balkanu, a ujedno je i najveći investitor i najveći donator i trgovinski partner za cijelu regiju. Također, na Samitu će se pokušati unaprijediti program povezivosti ljudi, digitalizacija i infrastruktura. Želimo da povežemo Balkan i EU kroz konkretne projekte rasta u razvoja – kazao je Tusk.

Pozvao je na bolju saradnju kako bi se mogli oduprijeti novim izazovima – nelegalnim migracijama i terorizmu.

– U pogledu BiH postoji dosta dobre volje s vaše strane. Mi smo spremni da nastavimo da ispunjavamo svoja obećanja i da vam pomognemo u vašim nastojanjima. A kao prijatelji imamo obavezu da vam kažemo šta nas brine, a to je jedno pitanje u vezi izborne reforme. EU zaista želi da se ovaj trenutni zastoj adekvatno riješi u najboljem interesu BiH – izjavio je Tusk medijima nakon sastanka.

Učesnici sastanka prisustvovali su i potpisivanju ugovora o finansiranju Koridora 5C (Zenica Sjever i Mostar Jug) između BiH i Evropske investicijske banke, koji su potpisali zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda i predstavnici Evropske investicijske banke, šef Odsjeka za kreditiranje za Sloveniju, Hrvatsku i zapadni Balkan Matteo Rivellini i šef Odjela za pravne poslove Massimo Novo..

Početkom prve polovine ove godine očekuje se da počne projekat u okviru kojeg će se izgraditi nova cesta u Zeničko-dobojskom kantonu. Dio je Paneuropskog koridora 5c koji povezuju Mađarsku i istočnu Hrvatsku s BiH i Jadranskim morem u području luke Ploče.

Projekt se sastoji od izgradnje nove dionice autoceste dužine 2,8 km na kojoj će se naplaćivati cestarina planirana za brzine od 120 km/h sa 2×2 trake i zasebnim 9.20 širokim kolnicima, uključujući i tunel dužine 2,4 km i pripadajuće strukture između Ponirka i Vraca u središnjem dijelu BiH. Završetak radova očekuje se do prve polovine 2021. godine, a ukupni troškovi su procijenjeni na 101 milion eura.

Druga nova cesta gradit će se u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i također je dio Paneuropskog koridora 5c koji povezuju Mađarsku i istočnu Hrvatsku s BiH i Jadranskim morem u području luke Ploče.

Cilj projekta je podizanje funkcionalnosti postojećeg cestovnog koridora sjever-jug na veću razinu uz istovremenu izgradnju moderne infrastrukture i povećanu sigurnost i kapacitet ceste. Projekt se sastoji od tri poddionice Buna -Počitelj, tunel Kvanj-Buna i Mostar jug-tunel Kvanj.

Procijenjeni ukupni troškovi projekta su 227 miliona eura.