Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u Tuzli je održana tematska tribina u organizaciji Kluba Patriotske lige Tuzla. Fokus tribine bila je Deklaracija Svesrpskog sabora, usvojena 8. juna 2024. godine, za koju učesnici smatraju da je dio dugoročnog procesa usmjerenog na umanjivanje suvereniteta BiH. Kakve posljedice može donijeti ova deklaracija i kako na nju treba odgovoriti.
Na tribini u Tuzli, održanoj u povodu Dana nezavisnosti BiH, istaknuti profesori i analitičari analizirali su Deklaraciju Svesrpskog sabora usvojenu 8. juna 2024. godine u Beogradu. Organizator tribine, Klub Patriotske lige Tuzla, istakao je važnost otvaranja ove teme jer, kako kažu, neki zaključci Deklaracije već se provode u praksi.
Profesor Senadin Lavić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu naglasio je da Deklaracija pokušava redefinisati ustavni poredak BiH i umanjiti njen suverenitet, dok se entitet RS nastoji predstaviti kao država:
„Ova deklaracija jasno izražava stavove da Bosna i Hercegovina nije država u punom smislu te riječi, već da je podređena volji entiteta. Ona obuhvata širok spektar djelovanja – od politike i diplomatije do ekonomskih odnosa i obrazovanja”.
Profesor Izet Šabotić sa Univerziteta u Tuzli ukazao je na historijsku pozadinu ovakvih težnji, podsjećajući da su one prisutne još od 19. stoljeća kroz razne velikodržavne projekte:
„Ne možemo razumjeti današnje procese bez osvrtanja na prošlost. Velikodržavne aspiracije prema BiH traju više od 200 godina, a Deklaracija Svesrpskog sabora je njihov najnoviji izraz”.
S tim u vezi, postavlja se pitanje da li je ova deklaracija dio šire geopolitičke strategije u kojoj značajnu ulogu imaju vanjski akteri, prije svega Rusija. Profesor Lavić istakao je dugoročne pripreme za ovakve procese:
„Velikosrpska politika je čekala priliku da stekne vojnu i ekonomsku moć kako bi ostvarila svoje ciljeve. Ovo nije samo srbijanska politika, već dio šire slike koja se oblikuje od 19. stoljeća do danas”.
Predsjednik Kluba Patriotske lige Tuzla, Enes Vrabac, istakao je da su raniji dokumenti, poput Memoranduma SANU 1 i 2, često zanemarivani pod izgovorom teorija zavjere, ali da su neki zaključci tih dokumenata danas već stvarnost:
„Nažalost, mi danas svjedočimo realizaciji određenih odredbi te Deklaracije. Zato je važno da na ovakve teme reagujemo na vrijeme i jačamo patriotizam kod građana Bosne i Hercegovine”.
Tribina je zaključena pozivom na budnost i institucionalni odgovor kako bi se zaštitio suverenitet Bosne i Hercegovine.