Djela Hasana Kafije Pruščaka u rukopisima bogatstvo biblioteka Istoka i Zapada

0
27
Sarajevo, BiH - 09. oktobar 2017: Hasan Kafija Pruščak, prema riječima prof. dr. Amira Ljubovića, bio je najznačajnijih bh. učenjaka, profesora i autora iz perioda osmanske vlasti ( Elman Omiç - Anadolu Agency )
– Hasan Kafija Pruščak, prema riječima prof. dr. Amira Ljubovića, bio je najznačajniji bh. učenjak, profesor i autor iz perioda osmanske vlasti

SARAJEVO (AA) – Na današnji dan, 9. oktobra 1615. godine (16. ramazana 1024. godine po hidžri) u Pruscu je preminuo jedan od najvećih bosanskohercegovačkih učenjaka u periodu vladavine Osmanskog carstva, Hasan Kafija Pruščak, čija se djela u rukopisima mogu pronaći u bibliotekama širom svijeta.

Pruščak je rođen u mjesecu ramazanu 951. godine po hidrži (16. novembar – 15. decembar 1544.) u Pruscu, poznatom i pod nazivom Akhisar.

O samom životu Pruščaka zna se samo onoliko koliko je on sam zabilježio u autobiografiji, odnosno djelu ”Niz učenjaka do posljednjeg vjerovjesnika”.

Prof. dr. Amir Ljubović za Anadolu Agency (AA), govoreći o životu Pruščaka, kazao je kako je Jakub, pradjed ovog učenjaka u Bosnu, odnosno selo nedaleko od Prusca, došao iz Albanije i da najvjerovatnije potiče iz porodice vojnog staleža.

Sarajevo, BiH – 09. oktobar 2017: Hasan Kafija Pruščak, prema riječima prof. dr. Amira Ljubovića, bio je najznačajnijih bh. učenjaka, profesora i autora iz perioda osmanske vlasti ( Elman Omiç – Anadolu Agency )

– Profesionalni put –

Pruščak je temeljno obrazovanje stekao na jednoj od tada postojećih sarajevskih medresa, a na više obrazovanje u Istanbul otišao je 1566. godine.

Pruščak se u Bosnu, odnosno rodni Prusac, vratio 1575. godine. Hasan Kafija je u Pruscu tada počeo pisati prva djela: kratki traktat – risalu o upotrebi i značenju termina ”čelebi” i kratki udžbenik iz logike. Pruščak je za kadiju prusačkog kadiluka imenovan 1583. godine i od tada je profesionalni put tog učenjaka bio obilježen službom unutar osmanskog pravosudnog sistema i djelatnošću na polju nauke i obrazovanja.

Orijentalista je podsjetio kako je Pruščak bio veliki dobrotvor i da je izgradio džamiju, medresu, mekteb, han i vodovod u Pruscu.

”Pruščak je napisao 17 djela iz različitih naučnih oblasti i vjerskih disciplina, od logike, nauke o jeziku, stilistike i retorike do historijsko-sociološko-političkog teksta i promišljanja”, rekao je Ljubović koji je među najznačajnijim Pruščakovim djelima izdvojio ”Temelje mudrosti o uređenju svijeta”.

Sarajevo, BiH – 09. oktobar 2017: Hasan Kafija Pruščak, prema riječima prof. dr. Amira Ljubovića, bio je najznačajnijih bh. učenjaka, profesora i autora iz perioda osmanske vlasti ( Elman Omiç – Anadolu Agency )

Ljubović je kazao kako je ovo djelo zauzelo svoje mjesto i u historiji evropske znanosti, kao jedno od djela u kojem se izražava i opisuje stanje u Osmanskom carstvu i sultanu se daju preporuke šta da se uradi da se to stanje popravi.

Riječ je o djelu, dodaje Ljubović, koje je nastalo kako rezultat Pruščakovog promišljanja o realnom društvenom, političkom, ekonomskom, vjerskom i vojnom stanju u Osmanskom carstvu krajem 16. stoljeća. Prvu verziju napisao je na arapskom jeziku, a preveo ga je i na turski.

”On znakove krize Osmanskog Carstva vidi u trenutku kada svi vide Osmansko carstvo na vrhuncu svoje moći. Iz njegovog teksta se vidi da doslovno prvi vidi znakove krize već 1572. godine”, rekao je Ljubović, koji je podsjetio da je Pruščak kao nagradu za pomenuto djelo, koje je ponudio sultanu Mehmedu III, dobio Prusački kadiluk kao doživotnu mirovinu.

Ljubović je kazao kako se, istražujući taj period, upitao ”da li je to zapravo bila nagrada ili je Pruščak pomaknut na periferiju Osmanskog carstva, u malo mjesto Prusac”.

Ljubović je Pruščaka nazvao ”jednim od najznačajnijih bh. učenjaka, profesora i autora iz perioda osmanske vlasti”.

”Mislim da on zaslužuje visoko mjesto i kada se gleda cjelokupna kulturna historija Osmanskog carstva, ali koliko znam, njemu nije dato dovoljno prostora u takvim historijama i enciklopedijama”, rekao je profesor Ljubović.

Sarajevo, BiH – 09. oktobar 2017: Hasan Kafija Pruščak, prema riječima prof. dr. Amira Ljubovića, bio je najznačajnijih bh. učenjaka, profesora i autora iz perioda osmanske vlasti ( Elman Omiç – Anadolu Agency )

– Djela na brojnim svjetskim jezicima –

Podsjetio je kako su Hasan Kafijina djela često prepsivana i da je riječ o jednom od najprepisivanijih bošnjačkih autora koji su pisali na orijentalnim jezicima.

”Koliko znam, do sada je sačuvano oko 250 rukopisnih primjeraka njegovih djela, od čega su 52 prijepisa njegovog djela ‘Temelji mudrosti o uređenju svijeta’. Ti rukopisi se nalaze u bibliotekama širom svijeta. Osim u Sarajevu, njegova djela u rukopisima možemo naći u bibliotekama u Mostaru, Visokom, Zagrebu, Istanbulu, Konyi, Bratislavi, Londonu, Parizu, Laipzigu, Berlinu, Drezdenu, Princetonu, Cambridgeu, Beču, Kairu i Bologni…“, kazao je Ljubović koji je dodao kako je Pruščakovo djelo ”Temelji mudrosti o uređenju svijeta” prevedeno na francuski (1824.), mađarski (1909.), njemački (1911.) i engleski, bosanski i turski jezik.

Smatra kako je dosta učinjeno kako bi se Hasan Kafija Pruščak sačuvao od zaborava.

”Prije svega, mislim da su do sada izvršena veoma obimna istraživanja i objavljeno je nekoliko kvalitetnih studija-monografija o životu i djelima Hasana Kafije Pruščaka te nekoliko desetina radova u naučnim časopisima i drugim različitim publikacijama”, rekao je Ljubović.

Podsjetio je na to da je povodom 400 godina od Pruščakove smrti, 2015. godine objavljena monografija pod naslovom ”Hasan Kafija Pruščak”.

“Naravno, to ne znači da ne treba u tom planu još više učiniti. Mislim da bi trebalo da Hasan Kafija Pruščak, kao i još jedan broj bošnjačkih i bosanskohercegovačkih autora iz ovog perioda – zauzme i svoje mjesto u nastavnim planovima i programima na razčitim nivoima obrazovanja, od osnovnih škola do fakulteta”, zaključio je Ljubović.