Dr. Mensur Husić: Strpljivošću i poduzimanjem potrebnih mjera oduprimo se iskušenju koje nas pogađa

Moralna obaveza naših vlasti, društvenih struktura i pojedinaca je da spriječe monopol nad životnim potrepštinama.

Poslanik, a.s., je pohvalio pleme Eš’arija kada je u pitanju njihovo ponašanje prilikom poteškoća i ratova, rekavši: „Kada pripadnicima plemena Eš’arija nestane opskrbe dok su u bitkama ili ponestane hrane njihovim porodicama u Medini, oni hranu koju posjeduju saberu na jedno mjesto, a zatim je međusobno jednako podijele. Ja sam njihov i oni su moji.“(Buhari, Muslim)

Svjedoci smo nevolja koje uzrokuje korona virus (COVID – 19) na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Korona virus je globalni izazov koji narušava zdravlje ljudi i odnosi ljudske živote. U  posljednjih 50 godina, korona virusu su prethodile sljedeće epidemije: Marburg (1967), Ebola (1976), Nipah (1999), SARS (2002), H5N1-ptičija gripa (2003), MERS(2012), H7N9 ptičija gripa (2013), A (H1N1)pdm09-svinjska gripa (2009). Od kako je identificiran u Kini korona virus (2019-nCov) se raširio u više od 100 država širom svijeta, uključujući Italiju, Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju i Njemačku. Pandemija korona virusa je već usmrtila 10.047 ljudi, a svjetskoj ekonomiji do sada je zadala izuzetno snažan udarac. Prema procjenama eksperata na prestižnim institutima za svjetsku privredu, očekuje se da će pandemija korona virusa izazvati recesiju koja će biti ”majka svih recesija”. Zaustavljen protok ljudi, roba i usluga ostavlja nesagledive posljedice po nacionalne ekonomije. U 2017. i 2018. godini svjetska ekonomija bila je na vrhuncu; zabilježen je najveći procenat zaposlenih u odnosu na prethodne godine; u državama sa razvijenom ekonomijom bio je izražen deficit radnika. Do usporavanja ekonomskog razvoja došlo je 2018. godine, kada su ekonomski analitičari naglašavali da je svjetska ekonomija dosegla svoj vrhunac razvoja, te da je za očekivati recesiju.

U Bosni i Hercegovini, kao i u ostalim državama Evrope, stanovništvo se suočava sa izazovom korona virusa i prijetećom ekonomskom stagnacijom koja za posljedicu ima: smanjenje proizvodnje,  manje potrebe za radnom snagom, umanjenje zarade radnika ili njeno potpuno gubljenje. Uplašeno brojnim i kontraverznim prognozama, stanovništvo nastoji osigurati se životnim potrepštinama za izvjestan period. Korona virus će biti aktivan do određene mjere, a u kojoj mjeri će biti spriječeno njegovo djelovanje ne zavisi samo od kadrovskih i infrastukturalnih kapaciteta naših zdravstvenih ustanova, nego i od svijesti naših građana. Najprioritetnije je pokazati savjest i poduzeti mjere zaštite koje nam svakodnevno, neumorno i nesebično saopćavaju ljekari i drugi eksperti u oblasti zdravstvene struke. Dužnost nam je naredbe i preporuke naših državnih institucija krajnje ozbiljno shvatiti, izbjegavati okupljanja ljudi, neposredne kontakte… Naša moralna obaveza je da pokažemo viši stepen odgovornosti. Iz medijskih izvještaja saznajemo da  postoje nesavjesni ljudi u ovom pogledu, čiji kontakti sa rizičnim kategorijama ljudi mogu uzrokovati smrtonosne posljedice. Nesavjesne pojedince potrebno je detektovati, pratiti, kontrolirati…

Razbijena iluzija o stabilnosti svjetskog poretka

Treba biti iskren i priznati da se za nekoliko dana razbila iluzija življenja, uvjerenje o stabilnosti i sigurnosti svjetskog poretka, ekonomskog blagostanja u zapadnim zemljama, naprednim ekonomijama kojima teže  kako oni sa Istoka, tako i oni iz nerazvijenih zemalja Istočne Evrope. Ovovremeni čovjek  je shvatio da ipak nije siguran u svojoj tvrđavi, u svom materijalnom blagostanju. Preko noći predmeti luksuza i opsesije postali su krajnje nebitni. Čovječanstvo je pred imperativom da ”hladnom glavom” promisli o životu stotina miliona ljudi koji većinu svoga života ili cijeli svoj život provode u stanju nesigurnosti i nestašice, o djeci koja svakodnevno umiru usljed nedostatka hrane, vode i drugih životnih potrepština. Ovo je prilika da se promisli o vlastitom načinu življenja, da  se uvidi koliko je  ”sekundarnog” u životu modernog čovjeka, koje odnosi snagu i energiju, a ne donosi duhovnu ni materijalnu dobit.

Allah, dž.š., kaže:

Allah navodi kao primjer grad, bezbjedan i spokojan, kome je u obilju dolazila hrana sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio, pa mu je Allah zbog onoga što je radio dao da iskusi i glad i strah.” (Suretun-Nahla, ajet 112)

Apokaliptični glasnogovornici i crni humor        

Na društvenim mrežama aktivni su apokaliptički mislioci, glasnogovornici, univerzalni znalci, koji svojim komentarima, više apstraktnim i iracionalnim, a manje konkretno djelujućim pojačavaju stanje agonije u kojem se nalazi bosanski čovjek, koji je prije 25 godina, četiri godine živio na razdjelnici života i smrti. Na društvenim mrežama su aktivni i oni kojima su ljudske nevolje poslužile za crni humor. Za očekivati je od jednih i drugih da zasuču rukave i stave se na raspolaganje kategorijama ljudi koji su u stanju potrebe, da promisle o ulozi najodgovornijih ljudi u državnim i drugim društvenim strukturama, koji svakodnevno prate i donose određene mjere.

Naše ljudske i moralne obaveze u vremenu iskušenja

Primijetno je da državne, entiteske i kantonalne institucije budno prate situaciju i poduzimaju potrebne mjere. Naša Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, na svim nivoima, uključena je u praćenje situacije, donošenje potrebnih mjera, pružanje pomoći i podrške u preporučenim mjerama. Potrebno je ukazati na posebnu požrtvovanost ljekara, medicinskog osoblja i ostalih uposlenika zdravstvenih institucija.

Moralna obaveza svakog čovjeka je da u ovim okolnostima stavi na raspolaganje sve svoje resurse: intelektualne, fizičke, materijalne i dr.

Moralna obaveza vlasti na svim nivoima u državi je da spriječe monopol nad prehrambenim i drugim artiklima za kojima postoji potreba, kao što su  lijekovi, odjeća, dezinfekciona sredstva… Ovo je prilika da se prisjetimo prvih halifa i načina na koji su brinuli o potrebama svojih podanika. Siromašna starica je naučila Omera, r.a. lekciju iz upravljanja kada mu je, ne znajući da je to on, halifa, rekla: ”Omer je preuzeo vlast i brigu nad nama, pa nas je zapostavio.” Halifa Omer nije joj ništa rekao, već je otišao kući i uzeo novac, a zatim se vratio i skuhao starici večeru.  Sutradan joj je kupio sve potrepštine.

Moralna obaveza vlasnika trgovinskih lanaca je da osiguraju potrebne količine životnih potrepština, da ih ne skrivaju na određeno vrijeme, da bi ih kasnije prodali po mnogo većim cijenama. Monopol nad njima u smislu njihovog namjernog i svjesnog uzdržavanja od ponude (prodaje) do njihovog nestanka na tržištu i višestrukog poskupljenja zabranjen je muslimanu. Prema učenju islama, zabranjeno je monopolizirati sve za čime postoji potreba i čijim se monopoliziranjem čini šteta ljudima, bez obzira da li su to egzistencijalni prehrambeni artikli ili nešto drugo. Moralna obaveza svakog pojedinca u ovim teškim vremenima je da ukaže i prijavi monopoliste, koji zaboravljaju da će, ako Bog da, nakon što prođemo ovo stanje ponovo očekivati da budemo njihove mušterije, bez kojih ne mogu uspjeti. Monopol je vid nepravde (zuluma) prema ljudima. Naravno, potrebno je apelovati na svijest ljudi u ovom pogledu.

Moralna obaveza imućnih ljudi je da priteknu u pomoć ljudima koji se, usljed gubitka radnih mjesta, mogu naći u stanju potrebe. U ovom aspektu trebamo prednjačiti u odnosu na sve države u regionu i Evropi, jer smo prošli stanje golgote u periodu 1992-1995. Dužnost imućnog je da pomogne potrebnog. Naša vjera islam nas uči da olakšavamo ljudima, a ne da im otežavamo; da je najbolji onaj čovjek koji najviše koristi ljudima. Prilika je da na djelu pokažemo duhovnost, moral i spremnost na solidarnost.

Moralna obaveza naših privrednika i svakog pojednica je da poduzmu potrebne mjere i pripreme se za predstojeći period. Potrebno je iskoristiti vrijeme sjetve, koja u ovoj godini treba biti na mnogo većem nivou u odnosu na prethodne godine. Naša iskustva iz vremena rata protiv bh. društva i države su svježa i ne zastarjevaju.  Ukoliko ne budemo imali potrebu za tim proizvodima, podijelit ćemo ih ljudima u stanju potrebe i steći nagradu kod Allaha, dž.š.

Allahovo, dž.š., iskušenje

Za muslimana je ovo stanje Allahvog, dž.š., iskušenja, s obzirom da se izvan Njegovog htijenja i znanja ne može ništa dogoditi.  U časnom Kur’anu, a.s., Allah, dž.š., kaže:

Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote i ljetine. A ti obraduj izdržljive, i one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: ”Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti!”  Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravome putu!“ (el-Bekara, 155-157.)

U vremenu kada su ljudi u našem okruženju u stanju straha, dužnost nam je da budemo na samom vrhuncu dosljednosti u primjeni hadisa Allahovog Poslanika, a.s.: „ Nije musliman onaj koji legne sit, a zna da mu je komšija gladan.“ Ovo stanje je i ispit naše zrelosti, da uvidimo koliko smo kao društvo napredovali. Razlike u materijalnom, intelektualnom i fizičkom pogledu obavezuju nas na odgovornost jednih prema drugima, da se organiziramo i pokažemo međusobnu solidarnost. Ne smijemo dozvoliti da i jedan čovjek bude zabrinut za vlastitu egzistenciju.

Umjesto apokaliptičnih komentara, dijeljenja bespotrebnih i zastrašujućih lekcija, te crnog humora, sugeriram da u ovim danima duboko promišljamo o hadisu Allahovog Poslanika, a.s.:”U svojoj ljubavi, pažnji i samilosti vjernici su poput jednog tijela: ako jedan dio oboli, ostali dio osjeća nesanicu i groznicu.” (Buharija i Muslim). U predaji koju prenosi Ebu-Hurejre, r.a., navodi se da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ”Musliman je muslimanu brat, ne iznevjerava ga, ne laže ga, niti ga na cjedilu ostavlja.” (Et-Tirmizi, Hasen Sahih)

Od Ibn Abbasa r.a. se prenosi da je rekao: “Bio sam jedan dan iza Poslanika, a.s., pa mi je rekao:‘Dječače, naučit ću te nekoliko riječi: Čuvaj Allaha – pa će i Allah tebe čuvati. Čuvaj Allaha – Allah će biti uz tebe. Znaj za Allaha u izobilju  – Allah će znati za tebe u oskudici. Kada moliš – moli Allaha, a kada pomoć tražiš – traži je od Allaha. Pero je presahlo za ono što će biti, pa kada bi sva stvorenja htjela da ti neku korist, koju ti Allah nije odredio pribave – ne bi bili to ustanju. I kada bi htjeli da ti neku štetu, koju ti Allah nije odredio nanesu – ne bi bili u stanju. Znaj da je u strpljivosti na onome što ti je mrsko – veliko dobro. I da je pobjeda sa strpljenjem. A da je razgala sa teškoćom. I da je sa mukom olakšanje.”

U ovom vremenu je potrebno upućivati dovu Allahu, dž.š., da nas zaštiti od iskušenja, da osnaži našu vjeru, da nas ojača u jedinstvu i uputi nas jedne na druge, a naše porodice i našu djecu sačuva od iskušenja koje neće moći podnijeti.