Zakon koji predviđa odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH je Dodikov ultimatum na koji ostale parlamentarne stranke, izuzimajući HDZ, ne pristaju.

U svjetlu takvog zaključka razgovarali smo sa ekonomskim stručnjakom Goranom Miraščićem, upitavši ga da li se bilo koji međunarodni kredit u Bosni i Hercegovini može dobiti, a da to ne odobri Parlament Bosne i Hercegovine. O “aktuelnim ekonomskim temama u RS-u” sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je razgovarao u petak entitetski premijer Radovan Višković.

– Zajednički je ocijenjeno da je dosadašnja saradnja bila uspješna, uz uvjerenje da će realizacija zajedničkih aktivnosti u narednom periodu biti nastavljena – navedeno je u saopćenju iz Vlade RS-a nakon sastanka, a na kojem se razgovaralo o provođenju reformi.

RS planira da se u ovoj godini dugoročno zaduži u maksimalnom iznosu do 315 miliona KM, dok bi kratkoročna zaduženja mogla da iznose do 227,8 miliona KM.

Entitetska ministrica finansija Zora Vidović nedavno je rekla da taj resor trenutno ne pregovara sa MMF-om o novom zaduženju, već da aranžman za budžet rade sa domaćim bankama.

Međutim, može li saradnja, a u pogledu eventualnog kreditiranja od MMF-a ili Svjetske banke ili bilo kojeg drugog međunarodnog kreditora, proći mimo države i u uvjetima kada su državne institucije blokirane?

Podsjećanja radi Federacija Bosne i Hercegovine je glavni kreator ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini i njoj, primjera radi, za razliku od manjeg bh. entiteta RS-a, ne treba novac od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), njegova tehnička pomoć i prisustvo.

– Bilo kakav kredit, međunarodni, bez obzira da li je zajmoprimac entitet ili država, mora biti ratifikovan od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Naravno da nije zabranjeno da neko s nekim pregovara. Međutim, kada se radi o vanjskom dugu, dakle, Parlamentarna skupština BiH u skladu sa Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama, treba dati saglasnost – objašnjava nam Miraščić i dodaje:

– Što se tiče Međunarodnog monetarnog fonda to ni u kom slučaju ne može mimo države, jer MMF pregovara u kontekstu državnog aranžmana. Bez saglasnosti države, bez potpisa članova Fiskalnog vijeća na pismo namjere, ne može se ni razmatrati odobravanje aranžmana. Da zaključim, Parlamentarna skupština BiH daje saglasnost u bilo kom slučaju. Kao zajmoprimac se može pojaviti entitet, međutim ako govorimo o međunarodnim kreditorima Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama Bosne i Hercegovine je definisao to pitanje – ponovio je Miraščić.

(RTVTK/FAKTOR)