Džaferović: Zakon o zabrani negiranja genocida minimum kojeg zaslužuju žrtve (VIDEO)

0
35

Na putu iz Visokog do Potočara tabuti sa posmrtnim ostacima identificiranih žrtava genocida počinjenog u i oko Srebrenice 1995. godine, u tri pogrebna vozila, ispraćeni su danas sa nekoliko lokacija u Sarajevu.

Ispred zgrade Predsjedništva BiH kolonu su dočekale javnosti poznate ličnosti iz BiH te međunarodni zvaničnici, vjerski predstavnici i građani.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je novinarima tom prilikom da odnos prema prošlosti treba da bude ispravno shvaćen od svih, u BiH i u regiji.

– Nažalost, i u BiH i regiji imamo problem sa politikama i elitama koje ne žele poštivati žrtve genocida, ne žele im odati poštovanje. Ne žele da poštuju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala. Poštivanje žrtava genocida je preduvjet za sve buduće odnose, i u BiH i u regiji. Želim da dođe vrijeme kad će oni koji negiraju genocid prestati s tim. Da onda, na bazi istine i pravde, nastavimo graditi naše odnose u BiH i regiji – kazao je.

Problem je, ističe Džaferović, što brojne žrtve još nisu pronađene, a postoji zavjera šutnje.

– Pozivam sve koji šute da olakšaju i sebi i nama, da kažu gdje su masovne grobnice. Da se žrtve pronađu, dostojanstveno pokopaju. Problem je i u tome što je za genocid odgovarala tek nekolicina visokorangiranih, vojnih i policijskih autoriteta iz tog vremena. Masa je onih koji su, na ovaj ili onaj način, učestvovali u tom gnusnom anticivilizacijskom činu, genocidu. I oni moraju svi doći pred lice pravde – poručio je Džaferović uoči obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici.

Upitan za zakon o zabrani negiranja genocida, Džaferović kaže da je mnogo puta dosad pokušavano u Parlamentarnoj skupštini BiH donošenje tog zakona. To je minimum koji treba uraditi u BiH, minimum prema žrtvama. Minimum koji treba uraditi zbog svih nas, koji živimo u BiH.

– Nažalost političke snage koje negiraju genocid, veličaju zločince, ne dozvoljavaju da to uradimo u parlamentarnoj proceduri, a imaju ključ u rukama kad je u pitanju donošenje odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH. Zato smatram da je visoki predstavnik već davno trebao proglasiti taj zakon. Evo prilike ovih dana, da to uradi. Da proglasi zakon o zabrani negiranja genocida. Obratit ću se Savjetu sigurnosti UN-a, zatražiti da to bude i urađeno. To je minimum kojeg zaslužuju žrtve genocida u Srebrenici. Ovo je situacija kad treba nametnuti taj zakon – kazao je.

Na putu do konačnog odredišta u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari kolona je iz Sarajeva ispraćena tužnim pogledima i molitvama. Put je nastavila preko Romanije prema Potočarima, gdje će 11. jula biti ukopano devet žrtava genocida.

Kolona sa posmrtnim ostacima stradalih Srebreničana krenula je iz Visokog, a na putu do mjesta vječnog smiraja nakratko je zastala i u Ilijašu, potom i u Vogošći.

Genocid u Srebrenici događao se između 13. i 19. jula 1995. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 8.372 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja u i oko Srebrenice.