Predsjednik SAD-a Donald Trump je u četvrtak zvanično predstavio svoj novouspostavljeni Odbor za mir na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, okružen s nekoliko svjetskih lidera koji su pristali da se pridruže inicijativi, koja će se u početku fokusirati na obnovu Pojasa Gaze.
Inicijativa je dobila podršku ključnih bliskoistočnih sila, uključujući Saudijsku Arabiju, Tursku, Egipat i Katar, dok su tradicionalni saveznici SAD-a, poput evropskih zemalja i Kanade, ili odbili učešće ili ostali neodlučni da se obavežu.
Najava se poklopila s pokretanjem druge faze sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, koji je zaustavio izraelski rat protiv Gaze u kojem je od oktobra 2023. godine ubijeno više od 71.000 ljudi.
Odbor za mir dio je plana od 20 tačaka koji je predložio Trump, a koji je Vijeće sigurnosti UN-a kasnije usvojilo u novembru 2025. godine.
U nastavku slijedi pregled koji je sastavila Agencija Anadolu, a koji obuhvata zemlje koje su prihvatile poziv, one koje ga još razmatraju i one koje su ga odbile:
– Zemlje koje su prihvatile –
Turska, Egipat, Jordan, Indonezija, Pakistan, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su se pridružili i njihovi predstavnici prisustvovali su ceremoniji u četvrtak u Davosu.
Maroko je prihvatio poziv i bio je predstavljen ministrom vanjskih poslova Nasserom Bouritom na događaju povodom pokretanja inicijative.
Bahrein se pridružio i u Davosu ga je predstavljao šeik Isa bin SalmanaaAl Khalifa, ministar dvora premijera.
Argentina je prihvatila poziv, a predsjednik Javier Milei prisustvovao je ceremoniji.
Azerbejdžan i Armenija su se pridružili i bili su predstavljeni predsjednikom Ilhamom Alijevim i premijerom Nikolom Pashinyanom na pokretanju inicijative u Davosu.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko prihvatio je poziv za učešće.
Kazahstan je pristao da se pridruži, a predsjednik Kasim-Jomart Tokajev prisustvovao je događaju u Davosu.
Kosovo se pridružilo, a predsjednica Vjosa Osmani bila je prisutna na ceremoniji.
Generalni sekretar Komunističke partije Vijetnama To Lam prihvatio je poziv u ime svoje zemlje.
Premijer Albanije Edi Rama također je prihvatio poziv za pridruživanje odboru.
Bugarska, Paragvaj, Uzbekistan i Mongolija također su pristali da se pridruže odboru, a lideri i predstavnici svake zemlje učestvovali su na događaju potpisivanja.
– Pozivi u razmatranju –
Nekoliko zemalja potvrdilo je da su primile pozive, ali još nisu objavile konačne odluke:
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da je Moskva spremna da izdvoji milijardu dolara za Odbor za mir predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, dodajući da će tokom sastanka s američkim izaslanicima u Moskvi razgovarati o korištenju zamrznute ruske imovine.
Kina je potvrdila prijem poziva, bez navođenja da li će učestvovati.
Njemačka je potvrdila da je dobila poziv i saopćila da je on u razmatranju.
Indija i Brazil su rekli da će odluke uslijediti nakon internih konsultacija.
Vatikan je potvrdio da je papa Lav XIV primio poziv.
Kanada je zauzela oprezan pristup, a premijer Mark Carney još nije objavio konačnu odluku o pridruživanju. Kasnije je Trump rekao da povlači poziv Kanadi za pridruživanje Odboru za mir.
Irska je saopćila da će prijedlog pažljivo razmotriti.
Rumunija, Finska, Grčka, Južni Kipar, Japan, Austrija, Australija, Holandija, Tajland, Južna Koreja, Singapur i Novi Zeland su pozvani, ali još nisu objavili svoje konačne stavove.
– Zemlje koje su odbile –
Nekoliko evropskih zemalja odbilo je učešće, navodeći pravne i institucionalne razloge:
Velika Brotanija je saopćila da se zasad neće pridružiti zbog zabrinutosti u vezi s mogućim učešćem Rusije.
Francuska je saopćila da se u ovoj fazi ne namjerava pridružiti, upozoravajući da bi odboru mogle biti dodijeljene ovlasti koje potkopavaju postojeće mehanizme UN-a.
Norveška i Švedska su objavile slična odbijanja, tvrdeći da je inicijativa u suprotnosti s međunarodnim pravom i uspostavljenim multilateralnim okvirima.
Premijerka Italije Giorgia Meloni rekla je da je njenoj zemlji potrebno više vremena da odluči o pridruživanju, navodeći ustavna pitanja.
Premijer Slovenije Robert Golob rekao je da se njegova zemlja zasad neće pridružiti odboru, navodeći zabrinutost da bi široki mandat inicijative mogao potkopati međunarodni sistem utemeljen u UN-u.
