Termoelektrana Tuzla je najveći energetski objekat u Bosni i Hercegovini. Godišnje proizvede oko 2 300 gigavat sati (GWh) električne energije, za šta je potrebno spaliti više od tri miliona tona uglja. Njegovim izgaranjem ostane i do milion tona pepela i šljake – otpada koji decenijama završava na deponijama oko Tuzle. Trenutno je aktivna jedna deponija, koja je od centra Grada udaljena samo desetak kilometara, međutim, i ona je skoro puna. Zato se postavlja logično pitanje – Gdje će pepeo i šljaka, kao nusproizvod sagorijevanja uglja, biti odlagani kada aktivna deponija „Jezero 2“ dostigne svoj maksimum?
Priča o zatvaranju trenutno jedine aktivne deponije za odlaganje šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla, nije od jučer. Godinama se pokušava iznaći najbolje rješenje, kako za Termoelektranu tako i za lokalne zajednice. No, vremena je sve manje, jer je aktivno odlagalište blizu svog maksimum i trebalo bi biti zatvoreno ove godine.
“Od 2022. godine kapitalne investicije vode projekat odlaganja produkata blokova na deponiju koja će se desiti dole u rudniku Šikulje. Projekat je urađen, sve saglasnosti su dobivene i on je u fazi realizacije. Željeznicom će se prevoziti. Dole će se istovarati na šljačištu, miješati će se sa zemljom i kao takva će se koristiti za rekultivaciju”, kazao je za RTV TK Fuad Muminović, direktor Termoelektrane Tuzla.
No, dok Elektroprivreda BiH pravi planove za novo odlagalište, koje bi u Lukavcu trebalo biti aktivno od 2027. godine, prvi čovjek ovog grada oštro se protivi toj ideji. Navodi da je o tome posljednji put razgovarano prije skoro dvije godine te ističe da će Gradska uprava upotrijebiti sve zakonske mehanizme, kako bi zaštitila građane.
“Radi se o jednom projektu koji je i tehnički i smisleno i sadržajno neprihvatljiv. O projektu o kojem lokalna zajednica nije bila ni na koji način obavještavana i lokalna zajednica već ima stavove da se protivi tome”, navodi Edin Delić, gradonačelnik Lukavca.
Delić je upozorio i na mogućnost blokade pruge Tuzla-Lukavac, ukoliko dođe do realizacije pomenutog projekta.
“Ja vas obavještavam, Željeznice Federacije BiH, MUP, policiju, EUFOR i tako dalje, da će pruga Tuzla-Lukavac biti zatvorena ako se to krene raditi. Dakle, ona će biti zatvorena organiziranim protestom, na čelu koga ću ja stajati kao gradonačelnik”, navodi prvi čovjek Lukavca.
Iz Vlade Tuzlanskog kantona navode da važeći Prostorni plan definiše mogućnosti odlaganja šljake u okvirima rudnih polja. Pretpostavka je da će to biti zadržano i u Prostornom planu TK za period 2025–2045. godina.
“Prema nagovještajima iz Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice, ovakva formulacija će ostati i u novom Prostornom planu koji je u izradi i s tim u vezi na Elektroprivredi BiH ostaje da u skladu sa svojim potrebama, mogućnostima na terenu, a u okvirima Koncerna, te uz dogovor i uz saglasnost lokalnih zajednica definira tačnu lokaciju za odlaganje”, saopšteno je iz Vlade Tuzlanskog kantona.
Ranije analize na postojećim i sada zatvorenim deponijama šljake i pepela u Tuzli, pokazale su prisustvo teških metala koji su ušli i u lanac ishrane. Ekolozi smatraju da sličan scenarij čeka i Lukavac, ukoliko se šljaka bude odlagala kao u Tuzli.
“Ukoliko se ne ugradi sistem prskalica oko te deponije, koji će spriječiti širenje prašine u okolna područja. Ta prašina je opet puna tih kancerogenih materijala, teških metala, ljudi u tim područjima će imati iste probleme koje imaju u Divkovićima, Planama i u Bukinju kao području koje je najviše bilo pogođeno dosadašnjim deponijama šljake”, ističe Denis Žiško, stručnjak za energiju i klimatske promjene Aarhus centra u BiH.
Zato se postavlja logično pitanje. Hoće li planirana deponija donijeti prijeko potrebno rješenje za energetski sistem ili će postati novi teret za mještane, pitanje je na koje odgovor tek treba dati?
