Na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a po Arria-formuli, koji je održan u organizaciji Albanije, Velike Britanije i SAD-a, predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata” Bakira Hasečič govorila je o prevenciji i odgovoru na seksualno nasilje u ratu.

Cilj sastanka je bio da se zadrži pažnja i angažman Vijeća sigurnosti na potrebi za snažnijom jedinstvenom akcijom protiv seksualnog nasilja u sukobu, ali i da se naglasi izravna veza između nepotrebnosti i postojanosti seksualnog nasilja u različitim konfliktnim situacijama širom svijeta. Važnost kriminalizacije i odgovornosti za sprečavanje ponavljanja seksualnog nasilja u sukobima bio je ključan fokus ovog sastanka, kao i podizanje svijesti o potrebi jačanja nacionalnih i međunarodnih mehanizama u kaznenom gonjenju počinitelja seksualnog nasilja u sukobima i pozivanje država na odgovornost za kršenje njihovih međunarodnih obaveza, te potrebe da države ojačaju zakonodavstvo kako bi podstakle odgovornost za seksualno nasilje.

Tom prilikom Hasečić je podsjetila na prisutne na dugogodišnju borbu Udruženja da razbije šutnju o tom stravičnom zločinu, pruži podršku preživjelim žrtvama ratnog silovanja, pomogne utvrđivanju istine i uspostavljanju pravde za žrtve i doprinese savladavanju prošlosti i unapređenju ljudskih prava žena žrtava rata i njihovih obitelji.

Hasečić je naglasila da je do sada u BiH pravosnažno završeno približno 700 predmeta ratnih zločina, koji su se vodili protiv 1.000 osoba, a procesuiranje tih zločina trenutno je u fazi najgorih rezultata u BiH iu regionu.

– Mogućnost za procesuiranje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini uvijek je postojala, ali još uvijek nema političke volje da se rješava prioritetno, a vremena je sve manje, jer su umiru preživjele žrtve, svjedoci očevici, ai ratni zločinci – kazala je Hasečić u svom govoru.

U Bosni i Hercegovini, objašnjeno je, prema podacima Detektora – jedine specijalizirane agencije za praćenje predmeta ratnih zločina pred Sudom BiH – u posljednjih pet godina svake godine podignut je manji broj optužnica za ratne zločine nego što radi tužilaštva u Tužilaštvu BiH.

– Dakle, prosjek je između 20 i 25 optužnica godišnje na 32 tužitelja koji rade na ovim predmetima. To nam potvrđuje alarmantan podatak da postoje tužitelji koji cijele godine ne podignu niti jednu optužnicu – istakla je Hasečić.

Poseban problem, dodala je, jesu predmeti koji se tiču ​​ratnog silovanja i seksualnog zlostavljanja. U 32 presude Haški sud je utvrdio da je ratno silovanje korišteno kao oružje rata i zločin protiv čovječnosti u BiH. Pred Sudom BiH izrečeno je najmanje 30 presuda za silovanje, a više od 50 sa elementima seksualnog zlostavljanja.

Međutim, ovi predmeti su, obilježeni nizom problema, žrtve prolaze kroz dugotrajan i mukotrpan proces pred politiziranim i sporim pravosuđem, a skoro niti jedna žrtva nije dobila isplatu štete.

– Udruženje ‘Žena-žrtva rata'” uspjelo je da za 10 članica pokrene parnični postupak gdje se presude pravosnažne ali u BiH ne mogu izvršiti naplatu jer su presuđeni ratni zločinci svoju imovinu prepisali na treća lica, a država po tom pitanju ne čini ništa – navela je Hasečić.

Kazala je da je ogroman broj neprocesuiranih predmeta i osoba, a više od 400 je predmeta u kojima su poznati osumnjičeni, dok je još veći broj istraga s nepoznatim počiniocima.

– Problem je u nedostatku regionalne suradnje u ovim predmetima. Srbija i Hrvatska odbijaju suradnju s institucijama BiH unatoč potpisanim protokolima o suradnji, što daje mogućnost desetinama osoba za koje su raspisane potjernice, koje su osumnjičene, optužene ili čak pravosnažno osuđene da se slobodno kreću ulicama diljem Srbije i Hrvatske – istakla je Hasečić.

Bez regionalne suradnje, dodala je, procesuiranje ratnih zločina zauvijek će biti neriješeno pitanje, a vremena je sve manje. Potrebno je da međunarodna zajednica stavi ogroman pritisak na Tužilaštvo BiH i druge institucije u našoj zemlji da usvoje novu Strategiju o procesuiranju ratnih zločina, ali i da se pridržavaju. Uz to, da se osigura pritisak na Srbiju i Hrvatsku da se sarađuju u ovim predmetima.

– Mi ne pristajemo da naša srca i duše ostanu zgažene, a mi ponižene. Svaki nekažnjeni počinilac ovog gnusnog zločina poniženje je za sve nas i za obećanje koje smo dali za zaštitu civila, žena, djece. Pravda je minimum naših ljudskih prava – poručila je Hasečić.

Na kraju obraćanja u diskusiji prisutne je upoznala da su prema podacima Detektora – specijalizirane agencije za praćenje predmeta ratnih zločina pred Sudom BiH – 172 aktivne potjernice protiv neodstupnih za ratne zločine.