Svjestke cijene hrane ove bi godine mogle značajno porasti. Najveći rast očekuje se kod pšenice, što bi moglo dovesti i do poskupljenja hljeba i tjestenine.
Britanska ekonomska analitička kuća Oxford Economics procjenjuje da će globalne cijene hrane u 2026. porasti za 11,8 posto, a u 2027. godini za još 4,8 posto.
Najviše bi trebale poskupjeti žitarice, voće, povrće i mliječni proizvodi. Ekstremne vrućine i suše uništavaju usjeve širom Evrope. Poljoprivrednici se suočavaju i s visokim cijenama energenata i gnojiva, na koje utječu ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Cijena gnojiva
Nakon toplinskog vala u Evropi, briselsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u julu je smanjilo prognozu uroda žitarica u Evropskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu s 295,5 na 286,6 milijuna tona. Prošle godine urod je iznosio 310 miliona tona.
Troškovi poljoprivrednika rastu i zbog poremećaja u snabdijevanju naftom i drugim sirovinama, izazvanih blokadom Hormuškog moreuza zbog rata u Iranu.
Cijene dizela na svjetskom nivou u julu su bile 36 posto više nego godinu ranije, dijelom zbog blokade Hormuza. Oxford Economics očekuje da će cijene gnojiva ove godine porasti za 22 posto.
Tomas Dvorak, viši ekonomist u Oxford Economicsu, tvrdi da najveći utjecaj na globalne cijene hrane ima “rat između SAD i Irana i njegov utjecaj na resurse potrebne za proizvodnju, prvenstveno na dizel, prirodni plin i gnojivo”.
Rat u Ukrajini također snažno utječe na tržište hrane.
– Rusija i Ukrajina zajedno učestvuju s nešto manje od 30 posto u svjetskom izvozu pšenice i s više od 10 posto u izvozu kukuruza – ističe Dvorak.
Meso u BiH bi moglo poskupjeti i do tri puta
Napadi na ruske i ukrajinske luke, terminale i brodove te otežan izvoz preko Crnog i Azovskog mora mogli bi ugroziti 86 milion tona godišnjeg izvoznog kapaciteta žitarica. To je gotovo 17 posto ukupnog svjetskog izvoza žitarica.
Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), cijene hrane u julu bile su 1 posto više nego godinu ranije. Žitarice su poskupjele za 6,9 posto, a biljna ulja za oko 17,3 posto.
– Najteže će biti pogođeni usjevi – žitarice, voće i povrće – te mliječni proizvodi – poručio je Dvorak te dodao da su te kategorije najizloženije sušama i vrućinama.
– To će se odraziti i na cijene prerađevina poput kruha, sira, vina ili ulja – dodao je Dvorak. S druge strane, meso bi trebalo biti manje pogođeno.
Najveći pritisak
Cijena pšenice pod najvećim je pritiskom jer njena proizvodnja zahtijeva velike količine gnojiva. Oxford Economics očekuje da će u trećem tromjesečju 2026. biti 36 posto viša nego godinu ranije i dostići oko 4,40 eura za približno 20 kilograma.
Pšenica je ključni sastojak brojnih proizvoda, među kojima su tjestenina, keks i pahuljice za doručak.
– Kod svježe hrane, prvenstveno voća i povrća, utjecaj će biti brz i vjerojatno vidljiv u trgovinama za dva do tri mjeseca. Kod prerađene hrane taj proces traje dulje zbog vremena potrebnog za žetvu i obradu. Tu očekujemo vrhunac poskupljenja za šest do devet mjeseci – pojasnio je Dvorak.
To znači da bi cijene svježih namirnica mogle početi snažnije rasti u oktobru i novembru ove godine, dok se najveći rast cijena prerađene hrane očekuje između februara i maja naredne godine.
( RTV TK / FAKTOR )
