Cijene hrane na svjetskom tržištu ponovo su krenule prema gore. FAO-ov indeks cijena hrane u augustu 2026. godine dostigao je 133,3 boda, što je 1,9 posto više nego u julu, dok je u odnosu na august prošle godine zabilježen rast od 2,5 posto.
Poskupljenje je zabilježeno u gotovo svim glavnim kategorijama prehrambenih proizvoda, a među ključnim razlozima su nepovoljni vremenski uvjeti u velikim proizvodnim regijama, poremećaji u globalnoj trgovini te geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i u području Crnog mora, saopćeno je iz Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Žitarice ponovo skuplje
Indeks cijena žitarica u augustu je porastao za 2,2 posto u odnosu na juli. Rast je zabilježen kod svih glavnih žitarica, a tržište je pod pritiskom zbog snažnije međunarodne kupovine, slabijih očekivanja u pogledu uroda i problema u izvozu, posebno preko Crnog mora.
Cijena pšenice porasla je za 2,6 posto tokom augusta i sada je čak 15 posto iznad nivoa iz istog mjeseca prošle godine.
Na rast cijena uticali su poremećaji u izvozu kroz Crno more, slabija očekivanja za evropsku žetvu zbog vrućeg i suhog vremena, ali i slabiji američki dolar.
Kukuruz je poskupio za 2,5 posto. Rast je posljedica zabrinutosti zbog očekivanih prinosa u pojedinim dijelovima SAD-a, smanjene prognoze proizvodnje u Evropskoj uniji, ali i snažne potražnje iz sektora etanola i stočne hrane.
Dodatni pritisak na tržište stvaraju poremećaji u snabdijevanju povezani sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca i problemima u ukrajinskom izvozu.
Cijene riže porasle su za 0,5 posto, prvenstveno zbog nastavka snažne kupovine iz azijskih i afričkih zemalja.
Poskupjela i biljna ulja
Indeks cijena biljnih ulja povećan je za 1,1 posto.
Rast je prvenstveno posljedica viših cijena palminog i sojinog ulja, uz snažnu globalnu potražnju i zabrinutost zbog mogućeg uticaja vremenskog fenomena El Niño na proizvodnju u jugoistočnoj Aziji.
Istovremeno su cijene repičinog i suncokretovog ulja blago pale, zahvaljujući očekivanjima o obilnijim zalihama u narednoj godini.
Meso skuplje, govedina izuzetak
Indeks cijena mesa porastao je za jedan posto.
Skuplje su perad, svinjetina i ovčetina, dok su međunarodne cijene govedine pale.
Kod govedine je situacija drugačija. Kineske uvozne kvote povećale su konkurenciju između brazilskih i australijskih izvoznika, koji se sada sve više okreću alternativnim tržištima.
Mliječni proizvodi ponovo skuplji
Cijene mliječnih proizvoda porasle su za 2,3 posto u odnosu na juli.
Glavni razlog je smanjena proizvodnja mlijeka u Evropskoj uniji, na koju su uticali vruće i suho vrijeme.
Šećer napravio najveći skok
Najveći rast zabilježen je kod šećera.
Indeks cijena šećera u augustu je skočio čak 11,9 posto, što predstavlja daleko najizraženije povećanje među glavnim kategorijama prehrambenih proizvoda.
Na rast su uticala očekivanja o nižim prinosima šećerne repe u Evropskoj uniji zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, ali i zabrinutost zbog uticaja El Niño na proizvodnju u ključnim azijskim zemljama proizvođačima.
Dodatni faktori su niža proizvodnja šećera u Brazilu te najava Indije da će uvoziti sirovi šećer bez carine.
FAO smanjio prognozu proizvodnje žitarica
Prema najnovijim procjenama FAO-a, svjetska proizvodnja žitarica u 2026. godini trebala bi iznositi oko 2,98 milijardi tona.
To je dva posto manje nego 2025. godine, ali bi i dalje bio drugi najveći rezultat u historiji.
Prognoza proizvodnje kukuruza dodatno je smanjena i sada iznosi 1,309 milijardi tona. Očekuje se da će lošiji uvjeti u Francuskoj i Poljskoj više nego poništiti bolje prinose u Argentini i Brazilu.
S druge strane, prognoza svjetske proizvodnje pšenice povećana je na 810,7 miliona tona. To je 3,8 posto manje nego 2025. godine, ali i dalje predstavlja drugi najveći rezultat u historiji.
Očekuje se i pad globalne proizvodnje riže na 553,1 milion tona, što je 1,9 posto manje od rekordnog rezultata prethodne sezone. Razlozi su smanjene proizvođačke marže i vremenski uvjeti povezani s El Niñom.
Zalihe stabilne, ali trgovina bi mogla oslabiti
FAO procjenjuje da će ukupna svjetska potrošnja žitarica u 2026/27. godini iznositi 2,965 milijardi tona, što je 0,2 posto više nego prethodne godine.
Svjetske zalihe žitarica na kraju sezone 2027. trebale bi iznositi oko 947,2 miliona tona, što je neznatno iznad početnog nivoa.
To ukazuje na relativno stabilnu globalnu situaciju kada je riječ o snabdijevanju, iako ostaje niz rizika koji bi mogli uticati na cijene.
FAO istovremeno prognozira da će svjetska trgovina žitaricama pasti sa rekordnog nivoa, na oko 509,3 miliona tona u 2026/27. godini.
Sistem poljoprivrednih tržišnih informacija (AMIS), kojim upravlja FAO, također je objavio mjesečni Market Monitor. U izvještaju se navodi da su tržišta terminskih ugovora za ključne poljoprivredne kulture bila uglavnom naklonjena rastu cijena.
Posebna pažnja posvećena je tržištu palminog ulja, odnosno rizicima, političkim mjerama i klimatskoj neizvjesnosti koji bi mogli uticati na njegovu proizvodnju i cijene.
