Kako do većih zasada pšenice?

Na Tuzlanskom kantonu u toku jesenje sjetve u prošloj i proljetne sjetve u ovoj godini zasijano je više pšenice, raži, ječma, zobi te hibridne pšenice i raži. Značajnije površine zasijane su na području Lukavca, Gradačca, Kalesije, Tuzle, Živinica, Čelića i Gračanice, što ukazuje da je sjetva ovih žitarica zbog korištenja specifične mehanizacije u toku obrade i žetve pogodnija na većim zemljišnim kompleksima.

Ovogodišnja proizvodnja pšenice od nešto više od 19,5 hiljada tona, zadovoljava oko 26% potreba stanovništva Tuzlanskog kantona. Iako je pšenica najvažnija žitarica koja se koristi za prehranu ljudi, osnovni razlozi za ovako malu proizvodnju su brojni od usitnjenosti zemljišnih posjeda do loše tehnološke opremljenosti, navodi Vahidin Smajlović, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK.

– Razlog toga da je nedovoljna zainteresovanost za sijanje ovih kultura, pogotovo pšenice, je realitno niska otkupna cijena, mali posjedi o kojima smo puno puta govorili i nemogućnost primjene agrotehničkih mjera – mehanizacije na tim malim posjedima – dodaje Smajlović.

Na nivou države BiH, naglašava Smajlović, ne postoji zagarantovana otkupna cijena pšenice, što sputava poljoprivredne proizvođače da siju veće površine.

– Svakako kao prijedlog mjera tu vidimo šansu u ukrupljavanju poljoprivrednog zemljišta, jednoj većoj otkupnoj cijeni i garantovanju otkupne cijene na vrijeme, da se donese od strane države, kako naši poljoprivredni proizvođači ne bi imali problema sa plasmanom.

Inače, na području Tuzlanskog kantona u toku jesenje sjetve u 2020. godini i proljetne sjetve u 2021. godini, 5.743 hektara poljoprivrednog zemljišta zasijano je pšenicom, raži, ječmom, zobi te hibridom pšenice i raži, što je više u odnosu na prethodnu godinu. Najviše površine zasijane su na području Lukavca, Gradačca, Kalesije, Tuzle, Živinica, Čelića i Gračanice, a povoljni vremenski uslovi tokom žetve uticali su da se žetva blagovremeno završi, ali i da kvalitet zrna bude dobar.