Kako vrućine mogu izazvati infarkt, kako se ponašati tokom visokih temperatura?

Visoke temperature itekako mogu utjecati na zdravlje. Posebno su osjetljivi srčani bolesnici, oni koji su prebolovali srčani i moždani udar, hipertroničari, ali i gojazni, ističe kardiolog prof. dr. Elmir Jahić, dodajući da je ljeto okidač za infarkt. Doktor Jahić upozorio je i na nepravilno korištenje klima-uređaja i prejedanje tokom visokih temperatura, što, kako navodi, može naštetiti srčanim bolesnicima i onima sa hipertenzijom.

Rizik od srčanog udara povećava sa porastom temperature zraka, pokazala su istraživanja provedena u SAD. Posebno su na visoke temperature osjetljive osobe koje boluju od koronarne i šećerne bolesti, hipertenzije, te povišenih masnoća, ističe kardiolog Elmir Jahić.

– Posebno je interesantno da može doći do dehidratacije naročito ako ti pacijenti uzimaju, a uglavnom uzimaju lijekove za izmokravanje. Tako da s jedne strane zbog visokih temperatura i uzimanja lijekova može doći do dehidratacije, ali i do gubitka neophodnih minerala za funkcioniranje mnogih procesa u našem organizumu. Dokazano je da sa poratsom temperature povećava učestalost nastanka infarkta srca i aritmija, koje opet u konačnici mogu dovesti do infarkta srca, pojašnjava doktor Jahić.

Naš sagovornik stava je da bi osobe koje boluju od bolesti srca trebalo da prije početka ljetnih dana posjete svog kardiologa i svoju terpaiju prilagode visokim temperaturama. Također, dodaje, vrlo je važno u ovom periodu voditi računa o unosu tečnosti kako bi se izbjegla dehidratacija i gubitak minerala.

– Također, treba se paziti i na ishranu, koja bi trebalo da bude bogata voćem, povrćem, zatim proteinima koji nisu masni kao što su piletina, riba, puretina itd. I ono što je posebno bitno da nema direktnog izlaganaja sunčevim zrakama, dodaje.

Doktor Jahić upozorio je i na nepravilno korištenje klima-uređaja, što kako navodi, može naštetiti srčanim bolesnicima i onima sa hipertenzijom.

– Sve što je veća razlika između vanjske i unutrašnje temperature može biti vrlo loše, pogotovo za one koji boluju od bolesti srca. Kod tih osoba može doći do spazma odnosno grčenja krvnih žila, zatim do pojave aritmije koja u krajnjem slučaju može dovesti do infarkta. Tako da klime ne bi trebale biti podešene na manju temperaturu od 23/24 stepena ako napolju imamo ovako visoke temperature, zaključuje naš sagovornik.

Tegobe na koje posebno treba obratiti pažnju, a koje su vezane za kardiovaskularni sistem su bol u grudima naročito pri fizičkom naporu, ubrzano zamaranje, te otežano disanje.

(RTVTK)