Vlasti u Bosni i Hercegovini do kraja godine trebale bi završiti sa izmjenama Izbornog zakona BiH, te ga uskladiti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH. Američka diplomatija predvođena izaslanikom za Zapadni Balkan Matthewom Palmerom, razgovara sa političarima u BiH, ali ne nudi rješenje, već stav da se paralelno trebaju provesti i ograničene ustavne reforme, uz što više aktera.
Ustavna kriza u BiH je kriza nacionalističkog konflikta i secesionističkih politika iz entiteta RS, stav je profesora doktora Envera Kazaza. To je problem onih oligarhija koje su dovele do brojnih društvenih problema u BiH.
– Ustavna kriza je svjesno producirana kriza koju elite proizvode kako bi ostajale na vlasti. U ovom trenutku je vrlo jasno da je angažirana Međunarodna zajednica na rješavanju te krize. Ona se na kraju pretvorila u krizu Izbornog zakona u FBiH – ističe profesor Kazaz.
Kriza je Izbornog zakona je potpuni poraz BiH nakon pada Aprilskog paketa, smatra profesor Kazaz.
– A u ovom trenutku postoji vrlo jednostavno rješenje da se čovjek naprosto pita zbog čega nacionalisti ne žele da ga primjene. Naime, to je posredan izbor članova Predsjedništva u Parlamentu države BIH i to je proširenje Domova naroda uz pravo svake izborne jedinice, tj. svakog kantona da delegira po jednog predstavnika – dodaje Kazaz.
Dio političara iz BiH, zalaže se za tzv. Fileov model izbora članova Predsjedništva BiH, koji u sonovi podrazumjeva da član Predsjedništva iz Federaciji BiH, koja je jedna izborna jedinica, postaje kandidat koji osvoji najviše glasova. Drugi član Predsjedništva iz FBiH bio bi kandidat koji bi po broju glasova bio drugoplasirani, ali uz uslov da većinu svojih glasova osvoji u pet kantona u kojima prvoplasirani nije dobio najviše glasova.
– Taj model, to većina građana ne zna, zapravo je blizak onome što predlaže Dragan Čović i HDZ, sa tzv. plutajućom izbornog jednicicom u izboru članova Predsjedništava. Previše se pažnje u BiH posvećuje članovima Predsjedništva, jer taj organ vlasti nema velike ovlasti. On je više simbolički i BiH nij predsjednička država.
Upravo zbog toga, smatra profesor Kazaz, članove Predsjedništva BiH, trebalo bi birati u Parlamentu BiH. Vlasti u Bosni i Hercegovini do kraja godine trebale bi završiti sa izmjenama Izbornog zakona BiH, te ga uskladiti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH.
