Khan i Šešum: Djeca i mladi trebaju sigurnije i bolje škole

Od sredine marta 2020. godine oko 500.000 učenika u BiH ne prati nastavu u učionicama. Obrazovne vlasti u BiH pokušale su uspostaviti različite mehanizme učenja na daljinu u otežanim okolnostima, s više ili manje uspjeha, navodi se u saopćenju predstavnice UNICEF-a u Bosni i Hercegovini Rownak Khan i šefa Kancelarije UNESCO-a u Sarajevu Siniše Šešuma.

– Uprkos brojnim izazovima s kojima su se suočavali učenici, nastavno osoblje i porodice, imali smo priliku vidjeti nekoliko sjajnih primjera razvoja inovativnih rješenja poput mobilnih aplikacija i web portala za učenje, koji su omogućili nastavak obrazovnog procesa. Međutim, u trenutku dok koronavirus nastavlja da se širi cijelim svijetom, a početak školske godine je sve bliže, povela se žustra rasprava: kada i kako na siguran način ponovo otvoriti škole u ​​BiH? – rečeno je.

Pandemija koronavirusa izazvala je nezapamćeni prekid obrazovanja širom svijeta – oko 1,6 milijardi učenika mjesecima izbiva iz učionica.

Kako su naveli, glavni prioritet je zaštita života i dobrobiti djece, mladih, nastavnika, školskog osoblja i porodica učenika. Drugo, kraj pandemije se još uvijek ne nazire te, stoga, trajno zatvaranje škola nije prihvatljivo rješenje.

Ističe se da je prilikom odlučivanja o ponovnom otvaranju škola potrebno veoma pažljivo odvagati zdravstvene rizike i rizike od daljnjih gubitaka i zaostajanja u učenju. Ne postoji univerzalan pristup rješavanju ovog pitanja, ali postoji sve obimniji korpus globalnih smjernica koje se lako mogu prilagoditi kontekstu Bosne i Hercegovine (BiH), uz istovremeno obezbjeđivanje krajnjeg cilja – sigurnost za sve, uvijek i iznad svega.

– Svi moramo biti svjesni činjenice da zatvaranje škola ostavlja dubok trag na učenike. Ako djeca duži period ne pohađaju nastavu u školi, to može doprinijeti povećanju razlika u obrazovanju, izazvati značajne gubitke i zaostajanja u učenju tokom i nakon krize izazvane pandemijom, povećati rizik od napuštanja školovanja, pogotovo kada je riječ o djeci iz ranjivih porodica, te narušiti kvalitet obrazovnih ishoda i u narednim generacijama. Moramo takođe biti svjesni da se BiH s krizom učenja suočila i prije pandemije budući da je Program za međunarodnu procjenu učeničkih postignuća (PISA) 2018 pokazao da više od 50 posto djece u BiH ne postiže minimalni nivo funkcionalne pismenosti iz jezika, prirodnih nauka i matematike- saopćeno je.

Što su učenici duže van škole, veća je vjerovatnoća da se neće ni vratiti u školske klupe. To se pogotovo odnosi na najranjiviju djecu, poput Roma, djece koja žive u ruralnim sredinama, djece iz siromašnijih porodica, djece u pokretu ili djece s poteškoćama u razvoju.

Generalni sekretar UN-a nedavno je izdao preporuke za siguran povratak djece u učionice u prijedlogu politike, pokrenute u sklopu nove globalne kampanje pod nazivom Spasimo našu budućnost.

– Sigurno otvaranje škola je izazovan proces koji zahtijeva strateški i višesektorski pristup, zasnovan na obrazovnim, zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim argumentima. Ovaj proces treba da uključuje bliske konsultacije s nastavnicima, porodicama i drugim predstavnicima zajednice. Obrazovne vlasti mogu iskoristiti ovu priliku da otvaranje škola organizuju na kvalitetniji način kroz rekonceptualizaciju sektora obrazovanja koji će time postati prilagodljiviji i otporniji na trenutne i buduće vanredne situacije- saopćeno je.

UN je izradio globalni Okvir za ponovno otvaranje škola koji se fokusira na sigurne mjere za održavanje zdravlja i dobrobiti učenika i nastavnika, uz istovremeno osiguravanje kontinuiteta nastave i učenja za sve, uključujući i one koji su najranjiviji.

– Na osnovu ovog Okvira preporučujemo obrazovnim vlastima u BiH da obezbijede jednak pristup kvalitetnom učenju za najranjivije, između ostalog kroz ulaganje u digitalnu povezanost za sve. Ovo je takođe prilika za razvoj inovativnih rješenja usmjerenih na smanjenje nejednakosti kroz ulaganje u asistivne tehnologije za djecu s poteškoćama u razvoju. Poseban naglasak treba staviti na digitalizaciju obrazovnih sistema i integraciju modaliteta učenja na daljinu i učenja putem interneta, kao preduslov za fleksibilan i djelotvoran odgovor na buduće prekide i poremećaje obrazovnog procesa – navodi se u saopćenju predstavnice UNICEF-a u Bosni i Hercegovini Rownak Khan i šefa Kancelarije UNESCO-a u Sarajevu Siniše Šešuma.

(RTVTK/FENA)