U Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu danas je upriličena zajednička dženaza za sedam novoidentifikovanih osoba ubijenih tokom ratnih zločina počinjenih na području Prijedora i doline Sane.
Vjerski obred je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović. U svom obraćanju okupljenima, između ostalog, istakao je da je ovaj prostor trajno svjedočanstvo o tome koliko daleko može otići mržnja kada se izgubi snaga vjere i pomuti ljudski razum.
U teškim vremenima, kada je zlo prevladalo, neki su ljudi iznevjerili temeljne ljudske vrijednosti i izopačili ono što bi trebalo da bude plemenito lice čovjeka. Umjesto saosjećanja i zajedništva, širili su mržnju, poticali nasilje i okretali ljude jedne protiv drugih – čak i protiv svojih najbližih i susjeda.
Dodatnu gorčinu, kako je istaknuto, izaziva to što su se takvi postupci često dešavali uz prešutnu ili otvorenu podršku onih koji su, po prirodi svoje uloge i dužnosti, trebali štititi moral i spriječiti zlo već u začetku.
Ukazao je i na potrebu za ustrajnosti u traganju za istinom.
Imamo pravo da govorimo o istini i da je prenesemo cijelom svijetu. Naša je dužnost da ne prestanemo tražiti pravdu za one koji su počinili zločine – jer, kako nas uči Kurʼan, upravo u izvršenju pravde leži nada za one koji su preživjeli i osiguranje da se slična stradanja ne ponove. Svi koji istinski vole Bosnu i Hercegovinu imaju obavezu da generacijama koje dolaze ostave naslijeđe mira i međusobnog poštovanja.
U završnici svog obraćanja, reisu-l-ulema uputio je apel stanovnicima ovog kraja da preuzmu moralnu i društvenu odgovornost pred budućim pokoljenjima.
Istakao je da je pravo svake nove generacije da zna šta se dogodilo u Prijedoru i dolini Sane. Prešućivanje i poricanje zločina samo dodatno učvršćuju nepravdu. Došlo je vrijeme da i najmlađe žrtve, ubijena djeca Prijedora, dobiju priznanje – da se njihov život i stradanje konačno priznaju i od strane onih koji predstavljaju ovu zajednicu.
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić izjavio je da se još uvijek traga za velikim brojem nepravedno ubijenih muškaraca i žena na širem području Prijedora.
– Bošnjaci nisu ubijeni samo jednom. Njihovo stradanje se ponavlja svakom godinom šutnje, negiranja i čekanja pravde. Za porodice, svaka godina koja je prošla od zločina bila je nova agonija. Mnoge majke i očevi nisu dočekali da ukopaju svoju djecu, niti da ih na dostojanstven način isprate s ovoga svijeta. To je rana koja i dalje krvari i koja ne može zacijeliti bez istine, pravde i saosjećanja društva – poručio je muftija Kudić.
Žrtve kojima je klanjana dženaza su:
Sušić (Meho) Ismet, rođen 1931. godine, Kozaruša kod Prijedora;
Čelić (Aziz) Edin, rođen 1967. godine, Zagreb;
Čelić (Aziz) Semir, rođen 1968. godine, Hambarine – Prijedor;
Čikotić (Mehmed) Mehemed, rođen 1960. godine, Hambarine – Prijedor;
Zečić (Idriz) Mirsad, rođen 1967. godine, Prijedor;
Bajrektarević (Hasan) Kasim, rođen 1922. godine, Kamičani – Kozarac;
Alagić (Islam) Omer, rođen 1930. godine, Rizvanovići – Prijedor.
Uoči klanjanja dženaze, upriličen je komemorativni program u kojem su se prisutnima obratili predstavnici državnih institucija, kao i preživjele žrtve ratnih logora. U okviru programa predstavljena je i izložba fotografija, prikazujući dijelove odjeće stradalih iz prijedorskih logora, kao snažno vizuelno svjedočanstvo zločina.
Ovogodišnje obilježavanje 33 godine od ratnih stradanja u Prijedoru i dolini Sane bilo je posebno usmjereno na koncentracione logore Omarska i Keraterm, koji su postali simbol sistematskih zločina nad civilnim stanovništvom. Poseban naglasak stavljen je na brutalnost i razmjere stradanja koja su se dogodila unutar tih zatvorskih objekata.
