Konzervatorski odjel GHB biblioteke već deceniju spašava važne rukopise (VIDEO)

Odjel za konzervaciju i restauraciju Gazi Husrev-begove biblioteke kao najveća i najopremljenija laboratorija za konzervaciju papira i bibliotečke građe u Bosni i Hercegovini ima temeljnu misiju spašavati vrijedne dokumente kao neprocjenjivo kulturno blago od nestajanja.

Spašavanjem vrijednih rukopisa i knjiga Odjel se bavi već desetak godina, a najstariji među njima datira u 15. stoljeće.

Koordinatorica Odjela za konzervaciju i restauraciju Madžida Smajkić ističe u razgovoru za Fenu da je sve što rade vrijedno i da su ponosni na svaki dokument kojem su produžili vijek trajanja.

– Najviše radimo na rukopisima, kojih imamo više od 10.000. Pored ostalog, imamo dokumente iz osmanskog i austrougarskog perioda koji su uglavnom poklonjeni biblioteci ili su otkupljeni – kazala je ona.

S obzirom na to da je papir organskog porijekla on ima vijek trajanja, a Smajkić naglašava da je neadekvatno skladištenje ipak glavni uzročnik propadanja i oštećenja dokumenata.

Biblioteka posjeduje, navodi ona, dokumente stare pet, šest stoljeća koji su u dobrom stanju.

– Nije do papira, pogotovo ne tadašnjeg jer su dokumenti pisani na ručno rađenom papiru. Takav je jako kvalitetan, rađen od drvene pulpe i kvalitetniji je od današnjeg industrijskog koji je pun hemikalija – rekla je Smajkić.

Odjel za konzervaciju i restauraciju Gazi Husrev-begove biblioteke koristi se preporukama i metodologijom UNESCO-a, a konzervatori imaju permanentnu saradnju sa bibliotekarima, kustosima, arhivistima.

– Dogovaramo se šta je vrijedno da se spasi, koji dokument, knjiga, muzejski predmet – rekla je Smajkić navodeći da restaurirani dokumenti služe istraživačima, naučnicima, orijentalistima, tako da jedan dokument može biti interesantan osobama različitih zanimanja.

Kaže da se na dokumentima najčešće radi nadogradnja nedostajućih stranica i spajanje.

– Najvažnije je da je posao reverzibilan, da se sve može vratiti na početno stanje, a da se ne ošteti original – pojasnila je Smajkić, ističući da vrijeme restauracije zavisi od vrste papira i vrste oštećenja.

Na jednom papiru, navodi, posao može trajati od jednog dana do mjesec.

Konzervatorska laboratorija Gazi Husrev-begove biblioteke oformljena je 2005. godine u staroj zgradi Biblioteke sa mnogo skromnijom opremom i prostorom, dok se u novoj zgradi prostire na površini od 300 metara kvadratnih.

Konzervacija predstavlja sve fizičke i hemijske mjere zaštite radi produžetka vijeka trajanja predmeta konzervacije, usporavanja prirodnog procesa starenja i saniranja postojećih oštećenja na predmetu tog postupka. To su procesi mehaničkog čišćenja, pranja, neutralizacije, ojačavanja strukture, uklanjanja fleka, praćenje uslova čuvanja u depou i slično. Restauracija je obnavljanje izgleda oštećenog dokumenta, koja može biti ručna ili mašinska. Konzervacijom i restauracijom otklanjaju se posljedice dejstva bioloških, hemijskih i fizičkih faktora degradacije papira.

U konzervatorskoj laboratoriji GHB čuvaju se od propadanja svi pisani spomenici kulture na papiru, počev od rukopisa, starih štampanih knjiga, dokumenata, likovnog materijala – levhe, fotografije, geografske karte i drugi pisani materijali.