Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, gostujući u programu BHRT-a, govorio je o političkoj situaciji u BiH, zastoju na evropskom putu, odgovornosti domaćih političara, radu institucija, izbornim reformama, državnoj imovini, kao i o svom mandatu i ulozi Ureda visokog predstavnika.
Komentirajući pregovore BiH sa Evropskom unijom (EU), Schmidt je naglasio da BiH mora ozbiljno raditi na tome, jer se radi o sredstvima koja su potrebna građanima.
– Treba da radimo na pregovorima ka Evropskoj uniji, EU nam nudi veliki novac, trebamo to prihvatiti, ali ja ne vidim dokle je došlo provedbe ovoga. Novac je potreban ljudima u ovoj državi i mislim da je to bila jedna velika izgubljena prilika – kazao je.
Istakao je da za stanje u kojem se BiH nalazi ne može biti odgovorna samo jedna osoba, već da je riječ o nedostatku saradnje unutar institucija i političkih koalicija.
– Ne bih rekao da je samo jedna osoba odgovorna za cjelokupno stanje u kojem se trenutno nalazi BiH. Tu se radi o saradnji. Vijeće ministara BiH moglo je mnogo više učiniti, ali nisu. Ne znamo da li je ova koalicija uspješna, da li radi svoj posao. Mislim da su bile neke prilike koje su se mogle iskoristiti da se situacija popravi, ali, nažalost, te prilike nisu iskorištene – rekao je Schmidt.
Visoki predstavnik smatra da se stanje u BiH često pojednostavljuje i da se odgovornost pokušava svaliti na jednu adresu, iako je riječ o kolektivnom neuspjehu političkih aktera.
Naglasio je da ne osjeća ličnu odgovornost za politički zastoj u zemlji i da se visoki predstavnik često koristi kao izgovor.
– Oni koji su zaista odgovorni za situaciju krive nekog drugog da bi skrenuli pažnju sa sebe. Ja sam radio na poboljšanju vladavine zakona u ovoj državi i na poboljšanju ekonomije. Nikada nisam dovodio u pitanje postojanje Republike Srpske u BiH kao entiteta. Ja moram braniti Dejtonski mirovni sporazum – naglasio je.
Osvrćući se na političku retoriku i napade, Schmidt je rekao da pojedini politički akteri stvaraju nerealne slike i da izbjegavaju suočavanje s vlastitom odgovornošću.
– Nekada ljudi imaju neke političke fatamorgane i stvaraju slike koje su pogrešne i moram takvim pojedincima reći da prvo moraju sagledati same sebe. Šta su oni učinili? Bolje je da sami uradite svoj posao, da sami nešto napravite i onda ne možete žaliti na nekog drugog, na primjer, visokog predstavnika. Ako želite promjene, onda morate i sami nešto promijeniti – rekao je Scmidt.
Govoreći o svom mandatu, naglasio je da ostaje na funkciji sve dok se ne ispune uslovi iz programa “5 + 2”, jer, kako je rekao, BiH još nije dostigla fazu održivog razvoja.
– Ovaj mandat se odnosi na program 5 + 2 i mislim da to još nismo ispunili. Želim da naglasim da ja nisam izjavio da idem, ne u ovom trenutku, kada vidimo i zajednički možemo ocijeniti da razvoj BiH nije održiv i nepovratan. Nadam se da ćemo vremenom ovo postići, ali ne očekujem da će to biti već idućeg mjeseca, ali nadam se da zato neće biti potrebno više od nekoliko godina. Ovo su procesi koji traže vrijeme i odgovornost – istakao je Schmidt.
Dodao je da bi želio završiti mandat kao posljednji visoki predstavnik.
– Nadam se da ću završiti ovaj posao i da ću biti posljednji visoki predstavnik, jer moramo dati odgovore u narednim godinama. Ali, moramo uspješno provoditi program 5+ i da u tom smislu BiH odvedemo ka evropskim integracijama – kazao je.
Schmidt je poručio da oni koji se protive postojanju OHR-a imaju jasan put kako da to promijene.
– Oni koji ne žele da visoki predstavnik bude tu imaju odličnu priliku da otvore pregovore za EU i poboljšaju situaciju – poruka je visokog predstavnika.
Govoreći o spekulacijama da je postojao diplomatski sukob između Washingtona i Berlina i da je od njega tražena ostavka, Schmidt je rekao da o tome nema nikakvih informacija.
– U takvim razgovorima učestvovao nisam učestvovao, ne znam ništa o tome i niko nije tražio moju ostavku – tvrdi visoki predstavnik.
Kada su u pitanju izmjene državnog Ustava, naglasio je da on ne može mijenjati Ustav BiH i da to nije njegov posao, s tim da može uvoditi izmjene ustava entiteta.
Osvrćući se na izmjene Izbornog zakona, naglasio je da je to “posao koji treba da obavlja Parlament”.
Govoreći o mogućnosti tehničkih izmjena izbornog zakona koje bi trebale spriječiti krađu na izborima, kazao je da postoji mogućnost da će se ove godine koristiti tehnologija na izborima.
– Ovo nije jednostavno provesti sve odjednom, ali očekujem da izborni proces posmatra veliki broj posmatrača. Centralna izborna komisija je izjavila da se na više od 100 biračkih mjesta vjerovatno desila izborna prevara, ovo nije nešto što je normalno i mora se izbjeći. Centralna izborna komisija, budući da nisam ja sam uključen u taj proces, mora iskoristiti sve raspoložive alate da bi osigurali da se poštuje i volja birača, a ne oni koji smatraju da sami trebaju ispuniti glasačke listiće – kazao je.
Govoreći o državnoj imovini, Schmidt je istakao da je riječ o pitanju koje direktno utiče na investicije i razvoj.
– Zajedno sa izgradnjom autoputa Vc i energije mora se donijeti odluka o državnoj imovini da bi se mogla nastaviti sa ovim projektima. Mora postojati pritisak na političare da više urade po ovom pitanju. Svaki dio države ima pravo da ima svoju imovinu i moramo da koristimo ovu imovinu u interesu svih građana BiH i siguran sam da se ovaj proces trenutno dešava, da postoji veliki pritisak od strane Evropske unije, također i od SAD-a. Spreman sam pomoći i smatram da oni koji su izabrani da je to njihov posao da odlučuju ovakvim pitanjima. Ja ću im pružiti podršku – rekao je.
Komentirajući obilježavanje Dana Republike Srpske 9. januara, Schmidt je ponovio da je riječ o neustavnom prazniku.
– Ovaj praznik je neustavan jer je takvu odluku donio Ustavni sud BiH. Procijenio sam intenzitet i mislim da bi bolje bilo pozvati na bilo koji drugi dan tokom godine, pozvati sve građane Republike Srpske, ne samo Srbe, da zajedno proslave, zajedno obilježe taj praznik – smatra Schmidt.
Govorio je i o teškoj situaciji institucija kulture i BHRT-a, naglašavajući da se radi o pitanju budućnosti države.
– Riječ je o kulturnom naslijeđu i budućnosti ove države. Potpuno razumijem stanje u kojem se zaposlenici BHRT-a nalaze, moramo imati javni RTV servis. Ovo pitanje mora se uzeti ozbiljno i odgovornost je na onima čiji je posao da to riješe – istakao je.
Schmidt je na kraju poručio da političari u BiH moraju preuzeti odgovornost, raditi svoj posao i brinuti za svoju državu, a ne samo za svoje interese.
