Ovog jula, u susret 26. godišnjici genocida u Srebrenici, u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica, Centar za postkonfliktna istraživanja (PCRC) će organizovati drugo izdanje Škole za mlade Srebrenica. Škola će okupiti 50 mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, zemalja Zapadnog Balkana i svijeta da tokom sedmodnevnog programa (6 – 13. jul) uče od regionalnih i svjetskih stručnjaka iz oblasti tranzicione pravde, memorijalizacije i gradnje historijskih narativa, ljudskih prava i prevencije genocida i masovnih zločina.

Škola će uključiti niz predavanja i radionica sa ciljem predstavljanja inovativnih pristupa i tehnika, te najboljih praksi za rad na pitanjima prevencije genocida i masovnih zločina, tranzicione pravde i ljudskih prava.

Neki od govornika i predavača škole su Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, Sabina Čehajić-Clancy, profesorica socijalne psihologije na Univerzitetu u Štokholmu, Marijana Toma, stručnjakinja za tranzicionu pravdu i suočavanje s prošlošću iz Srbije, dr. Hikmet Karčić, istraživač na Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu, Tatjana Milovanović, programska direktorica PCRC i alumna Ženeveske Akademije za međunarodno pravo i dr. Mehnaz Afridi, profesorica religijskih studija i direktorica Međureligijskog obrazovnog centra na koledžu Manhattan, SAD.

Također, Škola će predstaviti rad lokalnih, regionalnih i međunarodnih organizacija koje se bave pitanjima suočavanja s prošlošću i tranzicione pravde u regionu, poput Balkanske istraživačke mreže – BIRN u BiH, OSCE Misije u BiH, Inicijative mladih za ljudska prava iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije, TRIAL International, Akademije ,,VIIˮ, Udruženja Snaga Žene iz Tuzle, Udruženja Sara-Srebrenica, Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) i Udruženja ,,Humanost u Akcijiˮ.

Pored navedenog, škola će predstaviti i rad Centra za postkonfliktna istraživanja kroz međunarodno nagrađeni program izgradnje mira ,,Obični herojiˮ, nekoliko dokumentarnih projekcija i radionicu sa Velmom Šarić, novinarkom i predsjednicom Centra.

Škola je osmišljena za studente, istraživače i aktiviste iz Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana, starosti između 18 i 25 godina. Pored mladih iz regiona, škola će uključiti i međunarodne studente koji su u BiH došli kroz mreže mladih PCRCR i predstavljaju univerzitete: Univerzitet u Mišigenu, Harvard Koledž, Univerzitet Durham, Univerzitet Masačusets Boston, Kolumbija koledž Čikago, Univerzitet u Glasgowu, Londonski univerzitetski koledž, Pariški institut za političke studije, Univerzitet u Tampereu, Univerzitet u Edinburgu, Univerzitet u Kentu. Škola se realizuje uz podršku Rockefeller Brothers Fondacije, Sigrid Rausing Fonda i Nacionalnog Fonda za Demokratiju (NED).

Priznanja Društva novinara Bosne i Hercegovine za tuzlanske novinare Halida Rifatbegovića i Ibrahima Kozlića bila su povod za današnji prijem, kojeg je za dvojicu novinara upriličio premijer Tuzlanskog kantona Kadrija Hodžić. Podsjećamo Rifatbegoviću je 3. maja, povodom Svjetskog dana slobode medija, Društvo novinara Bosne i Hercegovine uručilo Nagradu za životno djelo, dok je Kozliću uručeno posebno priznanje za dugogodišnji rad u sportskom novinarstvu.

„Današnji prijem je pokazatelj našeg vrednovanja nagrade i priznanja koju vam je uručilo Društvo novinara BiH. Teško je danas biti novinar. Biti objektivan novinar znači biti izložen, ali odolijevati stalnim pritiscima, a vi ste to uspjeli. Sve ove godine ste nesebično davali sebe za opće dobro i na tome Vam svakako treba čestitati“, kazao je danas premijer Hodžić.

Rifafatbegović i Kozlić su se zahvalili premijeru Hodžiću na prepoznavanju značaja ovih priznanja i prijemu koji je tim povodom upriličio.

Današnji susret Kozlić je iskoristio i da premijeru uruči knjigu „Godine vrhunskih sportskih uspjeha“, koja sadrži intervjue sa sportistima koji su u godinama igračke i trenerske karijere napravili vrhunske rezultat.

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana ponegdje u Bosni je moguć slab lokalni pljusak. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Dnevna temperatura od 30 do 36, na jugu i sjeveru do 38 stepeni.

U četvrtak, 1. jula, sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana i u večernjim satima u Bosni su mogući pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjeren u sjevernim i zapadnim područjima Bosne sjeverni i sjeverozapadni, a u ostatku zemlje jugozapadni. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 26, a dnevna 28 do 34, na jugu do 36 stepeni.

U petak, 2. jula, umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosne, kao i na sjeveru i sjeveroistoku Hercegovine. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu do 24, a dnevna 25 do 30, na jugu do 33 stepena.

U subotu, 3. jula, sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu do 24, a dnevna 26 do 31, na jugu do 35 stepeni.

U nedjelju 4. jula, umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. Prema kraju dana i u tokom noći očekuje se kiša u većem dijelu naše zemlje. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 24, a dnevna 25 do 31, na jugu do 35 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Pretresno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam) zakazalo je za danas u Hagu izricanje presude u predmetu “Tužilac protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića”.

Jovica Stanišić i Franko Simatović uhapšeni su 13. marta 2003. u Srbiji i prebačeni u Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) 30. maja, odnosno 11. juna 2003.

Pretresno vijeće MKSJ-a je 1. maja 2003. potvrdilo njihovu optužnicu u kojoj se navodi da su dvojica optuženih bili saučesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) koji je imao za cilj prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba s velikih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini putem činjenja krivičnih dijela progona, ubistva, deportacije i nehumanih dela.

Dana 30. maja 2013., Pretresno vijeće I MKSJ-a je, većinom glasova, zaključilo da Stanišić i Simatović nisu odgovorni za počinjenje zločina navedenih u optužnici putem učešća u UZP jer je Pretresno vijeće smatralo da nije dokazano van razumne sumnje da su optuženi posjedovali traženu namjeru da se ostvari zajednički zločinački cilj. Pretresno vijeće je također smatralo da nije dokazano van razumne sumnje da su njih dvojica planirali ili naredili te zločine.

Nadalje, Pretresno vijeće je, većinom glasova, zauzelo stav da nije dokazano van razumne sumnje da su optuženi pomagali i podržavali te zločine. Pretresno vijeće je stoga, većinom glasova, oslobodilo Stanišića i Simatovića krivice po svim tačkama optužnice.

Nakon što je tužilaštvo uložilo žalbu, Žalbeno vijeće MKSJ-a je 15. decembra 2015. djelimično prihvatilo tu žalbu i poništilo oslobađajuće presude. Žalbeno vijeće je, većinom glasova, zaključilo da je Pretresno vijeće pogriješilo kada je propustilo da donese zaključke o postojanju i obimu zajedničkog zločinačkog cilja koji je dijelilo više osoba prije nego je zaključilo da postojanje namjere kod Stanišića i Simatovića nije dokazano.

Postupivši tako, Žalbeno vijeće je, većinom glasova, zaključilo da je Pretresno vijeće pogrešno primijenilo pravo zato što je propustilo da presudi i da navede obrazloženo mišljenje u vezi s osnovnim elementima odgovornosti za UZP.

Žalbeno vijeće MKSJ-a je naložilo da se Stanišiću i Simatoviću ponovo sudi po svim tačkama optužnice na osnovu pravila 117(C) Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a.

Obojica optuženih su prvi put stupili pred Mehanizam 18. decembra 2015. i izjasnili se da nisu krivi. Dana 12. oktobra 2016, tužilaštvo je podnijelo javnu redigovanu verziju svog pretpretresnog podneska (koji je na povjerljivoj osnovi podnijet 5. septembra 2016).

Jovica Stanišić i Franko Simatović su 7. novembra 2016. podnijeli svoje pretpretresne podneske na povjerljivoj osnovi. U skladu s odlukom Pretresnog vijeća od 2. februara 2017., tužilaštvo je podnijelo svoj revidirani pretpretresni podnesak 9. marta 2017, a optuženi su svoje revidirane pretpretresne podneske podnijeli 30. marta 2017.

Suđenje pred Mehanizmom započelo je 13. juna 2017. iznošenjem uvodne riječi tužilaštva. Dokazni postupak tužilaštva okončan je 21. februara 2019. U sudnici je saslušan ukupno 51 svjedok tužilaštva.

Dana 9. aprila 2019, Pretresno vijeće je donijelo usmenu odluku na osnovu pravila 121 Pravilnika o postupku i dokazima Mehanizma i odbilo zahtjev za donošenje oslobađajuće presude koji je podnijeo tim odbrane Franka Simatovića.

Dokazni postupak odbrane započeo je 18. juna 2019. iznošenjem uvodne riječi tima odbrane Jovice Stanišića. Svjedočenje posljednjeg svjedoka odbrane okončano je 8. oktobra 2020. U sudnici je saslušano ukupno 29 svjedoka odbrane. Strane u postupku podnijele su svoje završne pretresne podneske na povjerljivoj osnovi 12. i 13. marta 2021, a iznošenje završnih riječi održano je 12., 13. i 14. aprila 2021.

U sastavu Žalbenog vijeća u ovom predmetu su sudija Burton Hall (predsjedavajući), sudija Joseph E. Chiondo Masanche i sudija Seon Ki Park, saopćeno je iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.