Htjeli to  mnogi priznati ili ne, mi novinari također smo snažno osjetili korona krizu jer upravo medijski sektor je taj koji ima ključnu ulogu u pružanju tačnih informacija u suzbijanju dezinformacija o pandemiji. Taj test velika većina medija u BiH je položila, dajući građanima jasne upute i obrazloženja stručnjaka vezana za pandemiju. Kako bismo i dalje ostali na prvoj liniji odbrane u ovim teškim vremenima, iz Udruženja BH novinari uputili su apel vlastima da medijske kuće budu u prioritetu za vakcinisanje protiv koronavirusa.Opširnije u prilogu.

U Brčkom je danas počela priprema za održavanje Prvog međunarodnog festivala sudžuke pod nazivom „Sudžuka fest“, kojeg organizuje “Voćni klub”. Festival za cilj ima promociju sudžuke, kao jednog od najprepoznatljivijih mesnih prerađevina u našoj zemlji. Važnost ovog događaja prepoznala je i lokalna zajednica Brčko Distrikta.

Na festivalu sudžuke učestvuje oko 30 proizvođača iz BiH i zemalja okruženja, koji su dostavili oko 50 uzoraka sudžuke. Podršku manifestaciji pružio je Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, a profesorica Sabina Operta, predvodila je ekipu koja je ocjenjivala kvalitet sudžuke.

– Kvalitet podrazumjeva fizikalno-hemijske osobine, mikrobilošku ispravnost i senzorni kvalitet. Ono što ćemo mi danas raditi jeste da ćemo ocjenjivati senzorni kvalitet sudžuke. To je ono što podrazumjeva sve što običan potrošač može i sam prepoznati kod bilo kojeg proizvoda kojeg kupuje, a to su njegov izgled, boja, kod sudžuka je bitan izgled presjeka kobasice. Tu su miris, okus i aroma – dodaje Operta.

Cilj je izabrati najbolju sudžuku, a bit će ispitane i fizikalno-hemijske karakteristike dostavljenih uzoraka. Osim promocije ovog mesnog delikatesa, koji je sastavni dio trpeza u BiH, ovaj festival poslužit će i kao dobra prilika za stvaranje pozitivne konkurekcije između proizvođača. Festival je i dobra prilika da vidimo stvarni sastav sudžuka koje svakodnevno konzumiramo. Dobra je prilika i za promociju domaćih proizvoda.

– Vrlo često se vodimo time da je proizvod koji je došao odnekud drugo puno bolji, pri tome ni svjesni nismo potencijala kakav mi imamo. Potrošači u današnje vrijeme kriza traže jeftino, a to vrlo često nije povezano sa kvalitetom – naglašava Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA.

Ideja za festival sudžuke potiče iz radicije Brčkog, koji je imao vrlo jaku mesno-prerađivačku industriju, ali i takozvane male prerađivače mesa, kaže Savo Lukić, predsjednik „Voćnog kluba” Brčko, koji je i organizator festivala.

– Ovo je prvi Međunarodni festival sudžuke koji smo organizovali da bi unaprijedili kvalitet sudžuke, da bi podstakli kroz ovo takmičenje malo i ostale proizvođače koji nisu poslali uzorke na ocjenjivanje pa se nadamo da će sljedeće godine taj kvalitet sudžuke biti daleko bolji uz pomoć struke – kaže Savo Lukić, predsjednik „Voćnog kluba” Brčko.

Za organizatore prvog međunarodnog festivala sudžuke u Brčkom pod nazivom „Sudžuka fest“ prijem je uprličio i Esad Kadrić, gradonačelnik Brčkog, koji je podržao ovu manifestaciju. Gradonačelnik je najavio da će pomoći u afirmaciji ovoga festivala i istaknuo da se nada da će festival prerasti u tradiciju.

U sjeveroistočnoj Bosni, na području općine Srebrenica, pored jezera Perućac, u blizini granice sa Srbijom nalazi se Mjesna zajednica Osat. Netaknuta priroda predstavlja ogroman turistički potencijal, ali je neiskorišten.  Povratnici od toga nemaju koristi. Smještajni kapaciteti su slabi, a problematična je i putna infrastruktura.  Muhamed Ibrahimović živi u Osatu sa suprugom i troje djece. Najstarije Muhamedovo dijete pohađa srednju školu u Tuzli,  djevojčica sa cerebralnom paralizom ne ide u školu zbog bolesti, dok najmlađi sin ide u osnovnu školu u Osatu. Osnovna škola u Osatu do petog razreda, ranije je imala 1 200 učenika, a sada desetak. Knjige, odjeću i obuću za osnovce obezbjeđuju donatori. Najbliže srednje škole su u Srebrenici i Bratuncu. Srednjoškolci su uglavnom  u internatskom smještaju u Srebrenici, od ponedjeljka do petka. Smještaj za učenike je besplatan, kao i prevoz. Međutim, malobrojni mještani nemaju javni prevoz. Bogatsvo im treba za prevoz do Srebrenice udaljene oko trideset kilometara“.  Samir Vejzović školuje djecu baveći se poljoprivredom. Ranije je sve radio ručno i na svojim leđima nosio sijeno da bi nahranio stoku. Sada ima mehanizaciju koja mu je dosta olakšala posao.  Imao je podršku Federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice pri nabavci poljoprivrednih mašina. Samo traktor košta oko 30 000 KM. Samir je zahvalan na podršci jer će tako moći da radi više i brže.  Bavljenje poljoprivredom i stočarstvom u Osatu otežavaju divlje životinje. Od oko 6 000 prijeratnih stanovnika vratilo se samo nekoliko njih. Kuće su razuđene pa divljač dolazi sve bliže. Rizo Zukanović živi u Osatu sa majkom. Kaže da se ovdje vratio samo zato što nije imao gdje drugo.  Azem Avdić kaže da je shvatio da ovo nije pogodno mjesto za omladinu i poslao ih dalje.  S druge strane, Muhamed Ibrahimović ne želi otići iz Osata iako ima i druge mogućnosti. Od oko 6 400 stambenih jedinica uništenih i oštećenih  tokom agresije u Srebrenici,  obnovljene su 2 843. Na području Srebrenice u toku je realizacija nekoliko projekata stambenog zbrinjavanja preko Federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice.Preko Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica ovih dana građevinski materijal će dobiti 10 korisnika sa područja Srebrenice. Još 15 korisnika dobiće kuće po sistemu ključ u ruke. Ovaj projekat Saudijskog fonda za razvoj također realizuje Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Radovi su  u toku. Uskoro će početi i izgradnja kuća za 55 već odabranih korisnika sa područja opštine Srebrenica  u okviru Regionalnog stambenog programa,  podprojekta stambenog zbrinjavanja za BiH.   Ugovori su potpisani krajem 2020 godine i odabran je izvođač. Osim u izgradnji infrastrukture, ovo Ministarstvo također pomaže vrijednim ljudima pri zapošljavanju, samozapošljavanju, nabavci poljoprivrednih mašina i sjemenskog materijala.

Otvoren je Javni poziv za dodjelu sredstava za sufinansiranje mjera smanjenja aerozagađenja na području Tuzle u stambenim i stambeno-poslovnim objektima. Grad Tuzla će sufinansirati nabavku i ugradnju peći na pelet, toplinskih podstanica i pumpi, te utopljavanje objekata.  Građani su pozvani da apliciraju kako bi iz gradskog budžeta mogli dobiti 50 % ukupne investicije. Građani koji planiraju implementirati mjere smanjenja aerozagađenja iz Budžeta Grada Tuzle mogu dobiti polovinu ukupne investicije, ali ne više od 2 000 KM za nabavku i ugradnju peći na pelet, ne više od 4 000 KM za toplinske podstanice, dok je maksimalan iznos za toplotne pumpe 5 000 KM, kao i za utopljavanje koje će u nekim slučajevima biti potrebno za ugradnju pumpi. Nakon provedene procedure i objave rang listi, korisnici će zaključiti ugovore sa nadležnom gradskom službom.  Javni poziv je otvoren do 19. februara 2021. Objavljen je na oglasnim pločama Grada Tuzle i svih mjesnih zajednica, kao i na službenoj internet stranici Grada Tuzle, na kojoj se nalaze sve informacije o kriterijima, načinu prijave i potrebni obrasci.