Iako je ukupan broj neregularnih migracija duž zapadnobalkanske rute u padu, krijumčarenje migranata postaje sve intenzivnije, sofisticirano i opasno, uz sve izraženije humanitarne posljedice. Posebna zabrinutost izaziva rast broja kineskih država koje se na ovaj način pokušavaju domoći Evropske unije, pri čemu Bosna i Hercegovina zauzima centralno mjesto u regionalnom kontekstu.
Nakon rekordnog priliva migranata u Evropsku uniju 2015. godine, neregularni migracijski tokovi ovom rutom opadali su tokom posljednje dvije godine, ali su i dalje iznad nivoa zabilježenih prije 2017. godine.
Ovi trendovi se podudaraju s naglim porastom krijumčarenja migranata. Zemlje članice EU su Frontexu tokom 2024. godine prijavile više od 15.000 krijumčara, što predstavlja novi rekord. Kombinirani migracijski tokovi duž istočnomediteranskih ruta, uključujući Zapadni Balkan, činili su 30 posto svih dolazaka u EU u 2024. godini.
Prema podacima vlasti Zapadnog Balkana, a koje je Feni dostavila Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH, tokom 2023. godine zabilježeno je više od 160.000 prelazaka, dok je od 2024. godine primjetan pad, djelimično kao rezultat pojačanih napora na razbijanju krijumčarskih mreža, posebno u Srbiji.
– Ipak, uprkos manjem broju evidentiranih prelazaka, krijumčarenje je postalo dominantan i intenzivniji način prelaska granica. Prethodni pokušaji “zatvaranja” zapadnobalkanske rute imali su paradoksalne efekte, a migranti koji samostalno uspiju proći cijelu rutu danas su rijetkost – naveli su iz IOM-a.
Njihovi podaci pokazuju da je u 2023. godini, 11 posto od 8.052 migranta koje je IOM intervjuirao u BiH, koristio usluge krijumčara ili posrednika.
– Taj udio porastao je na 37 posto u 2024. godini, dok je u prvih šest mjeseci 2025. godine dostigao 50 posto. Što su migranti bliže Evropskoj uniji, veća je vjerovatnoća da se oslanjaju na organizirane krijumčarske grupe – kazali su iz ove organizacije.
Zapadnobalkanska ruta ostaje nastavak istočnomediteranske rute i do kraja oktobra 2025. godine bila je druga najaktivnija migracijska ruta prema Evropi, s 32 posto svih ulazaka. Između 2018. i 2024. godine vlasti Zapadnog Balkana zabilježile su ukupno 807.329 dolazaka.
Tokom 2024. godine zabilježen je pad od 66 posto u odnosu na 2023. godinu, dok je u 2025. godini zabilježen dodatni pad od 41,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine, sa ukupno 28.584 dolaska u prvih deset mjeseci.
Najzastupljenije zemlje porijekla migranata u 2025. godini su Egipat (20 posto), Afganistan (17 posto), Maroko (devet posto), Turska (šest posto) i Sirija (šest posto).
IOM upozorava da se većina neregularnih migracija odnosi na migrante koji su u regiji ušli bez viza ili putem krijumčarskih mreža, niti jedan koji su imali uredne radne dozvole. Ipak, izražena je zabrinutost zbog tzv. sekundarnih kretanja i napuštanja redovnog statusa, što je dovelo do inicijative za jačanje zaštitnih mjera i praksi zapošljavanja.
IOM se zalaže za sigurnu, dostojanstvenu i dobro upravljanu regularnu migraciju kao ključni alat za smanjenje poticaja za neregularno kretanje, te omogućava asistirani dobrovoljni povratak i reintegraciju migrantima za koje je siguran povratak.
Iako je od 2024. godine zabilježen opći pad broja neregularnih migranata iz azijskih zemalja na Zapadnom Balkanu, izuzetak predstavljaju građane Narodne Republike Kine. Njihov broj porastao je za 36 posto na godišnjem nivou, sa 421 migrant u 2024. na 527 u 2025. godini.
Bosna i Hercegovina bilježi najveći broj kineskih država u neregularnim situacijama u regiji.
Većina njih evidentirana je nakon readmisije ili protjerivanja. Iako su neki prihvatili kratkotrajni smještaj u privremenim prihvatnim centrima, većina je u potpunosti odbila boravak u tim centrima. Među 180 osoba koje su ipak privremeno boravile u centrima, prosječna starost bila je 33 godine, uz 60 posto muškaraca i 14 posto djece, uključujući kućne ljubimce maloljetnika bez pratnje. Iz IOM-a naglašavaju da se ovi podaci odnose isključivo na evidentirane slučajeve, dok stvarne brojke ostaju nepoznate.
Služba za poslove sa strancima BiH navodi da zbog povećane potražnje za radnom snagom sve veći broj kineskih država dolazi u BiH preko kompanija koje ih zapošljavaju, uglavnom urednim radnim dozvolama. Ipak ističe da je tokom redovnih inspekcija značajan broj osoba zaštićen bez pravilno regulisanog boravka ili radne dozvole.
– Tokom 2025. godine migracijska situacija u BiH ostaje stabilna i pod kontrolom, uz ukupno 10.478 izraženih namjera za podnošenje zahtjeva za azil. U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi oko 899 osoba, većinom u Unsko-sanskom kantonu i Kantonu Sarajevo. Boravak kineskih država u najvećem broju slučajeva odvija se u skladu sa važećim propisima – kazali su Feni iz Službe za poslove sa strancima.
Granična policija BiH bilježi da je tokom 2025. godine migracijski pritisak smanjen za oko 64 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz izražene mjesečne oscilacije.
– Najveći pritisak na ulasku u BiH zabilježen je na područjima Trebinja, Zvornika i Hum-Foče, dok je najveći pritisak na izlasku iz zemlje evidentiran u Gradišcima, Velikoj Kladuši, Gorici, Izačiću-Bihaću i Brodu. Oko 89 posto nezakonitih prelazaka i dalje se otkriva izvan graničnih prijelaza, u graničnom pojasu – istaknuti su iz GP BiH.
Granična policija upozorava da u krijumčarenju kineskih država često centralnu ulogu imaju upravo kineski državljani koji rade sa multinacionalnim kriminalnim grupama.
– Ova mreža karakterizira visoke stepene organiziranosti, planiranje na velikim udaljenostima te kombiniranje legalnih metoda ulaska, poput bezviznog režima, s ilegalnim prelascima granice. Prilikom legalnog ulaska i granične kontrole državljana Kine otkriveni su slučajevi krivotvorenih putnih dokumenata i viza, zabilježeni su i slučajevi poslovnih posjeta s krajnjim ciljem ostvarivanja boravišnog statusa u BiH, odnosno korištenjem BiH kao tranzitne zemlje s ciljem da se domognu zemalja EU. Plaćanje krijumčarskih usluga najčešće se vrši putem digitalnih transakcija, online alata ili kroz hawala sistem – pojašnjavaju iz Granične policije BiH.
Tužilaštvo BiH ima isključivu nadležnost za krivična djela krijumčarenja ljudi, pri čemu je tokom 2025. godine podignuto 39 optužnica, au više od 95 posto slučajeva izrečene su osuđujuće presude. U predmetima su zabilježeni brojni slučajevi slanja i primanja novca iz inostranstva, uključujući upotrebu hawala sistema.
Rad institucija koordinira Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i suzbijanje organiziranih ilegalnih migracija, dok se saradnja s tužilaštvima susjednih zemalja i EU ostvaruje kroz EUROJUST, EUROPOL i operativne radne grupe.
Veliki broj akcija realiziran je kroz paralelne istrage s Hrvatskom i Srbijom. Kao jedan od najvećih izazova, Tužilaštvo BiH navodi zloupotrebu bezviznog režima državljana Turske, koji čine oko 80 posto predmeta.
IOM upozorava na tragične slučajeve stradanja migranata, uključujući i pokušaje prelazaka rijeka i tzv. plavih granica, ukazuju na ozbiljne slabosti u regionalnoj koordinaciji. Organizacija intenzivno sarađuje s državama Zapadnog Balkana, Frontexom i drugim partnerima na jačanju upravljanja granicama, razmjeni podataka, zajedničkim patrolama i razvoju kapaciteta za brze operacije spašavanja.
U oktobru 2025. godine IOM je, u okviru Berlinskog procesa, organizirao sastanak šefova graničnih policija zemalja Zapadnog Balkana, s posebnim fokusom na prelazak vodenih granica. Paralelno, kroz terenske informativne aktivnosti, Migracione info tačke i programe zaštite, IOM nastoji unaprijediti informisanost migranata o rizicima neregularnih prelazaka i alternativa, uključujući legalne puteve migracije, azil i dobar povratak.
IOM naglašava da efikasno upravljanje granicama mora ići ruku pod ruku sa snažnom zaštitom ljudskih prava, te poziva Evropsku uniju i države članice da sistematski jačaju standarde zaštite na granicama.
Uprkos dosadašnjim naporima, organizacija upozorava da su potrebni dodatni koraci kako bi se spriječile nove tragedije i osigurala sigurnost i humanija migracijska politika duž zapadnobalkanske rute.
