Teroristički napadi na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine pokazali su katastrofalnu ranjivost sigurnosnog sustava demokratskog društva, ocijenio je danas u razgovoru za Fenu sigurnosni ekspert, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Univerziteta u Sarajevu i saradnik Centra za sigurnosne studije prof. Armin Kržalić.

Danas se navršavaju 22 godine otkako je Al Kaida otjela aviona i udarila na tornjeve Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku i Pentagonu, ubivši gotovo 3.000 ljudi i, kako kaže Kržalić, “možemo reći samim tim suštinski promijenivši geopolitiku 21. stoljeća”.

– Možemo slobodno reći da su ovi događaji uticali najviše na globalnu sigurnost, ali i na islam, odnosno muslimane u svijetu – smatra on.

Međutim, naglasio je, ako danas razmišljamo o tim događajima možda bi bilo dobro da u tom kontekstu idemo u pravcu da tražimo odgovore na pitanje je li svijet sigurniji nakon 11. rujna 2001. godine, da li je 22 godine kasnije svijet sigurniji nakon američkog rata protiv terorizma, kako je taj događaj utjecao na međunarodno pravo i da li je taj događaj bio promatran kao pravda ili osveta, te naravno, što smo naučili i da li smo preispitali naše pristupe u borbi protiv terorizma i ekstremizma.

– Ako danas pogledamo da li je svijet sigurniji, možemo slobodno reći da se ovaj posthladnoratovski pristup ljudskim pravima i demokratizaciji kao sredstvo postizanja mira nije pokazao djelotvornim. Upravo povratak talibana na vlast u Afganistanu je samo jedan primjer, a ne treba zaboraviti i na vakuum moći u državama na Bliskom istoku. Vidimo taj vakuum moći u Rusiji koji je ostavio pristup da danas imamo agresiju i rat u Ukrajini, zatim povratak ekstremne desnice na scenu u Europi, što je dovelo do toga da je međunarodni terorizam postao danas geografski rasprostranjeniji – navodi Kržalić.

Bez sumnje, upozoravamo, moramo biti oprezni, posebno u ovakvim danima, kada obilježavamo ovakve godišnjice, da ne bi došlo do spektakularnih nasilnih napada.     

Ovaj događaj je, također, izvršio ogroman utjecaj na međunarodno pravo u mnogim oblastima. Pitanje samoodbrane, pitanje prava rata…

– Ne treba zaboraviti mučenja, ciljana ubistva. Imali smo niz afera, slika iz Guantanama, lišenja slobode i pritvora na neodređeno vrijeme i iznimno odstupanje od zakona o ljudskim pravima. To je ono što je bolno bilo gledati, iako je zakon bio potreban da se definira upotreba sile, mislim da se tu nekad pretjeralo i radile su se neuspjele protuterorističke akcije. To je praćeno neuspjehom odgovora koji su kršili osnovne norme vezane za ljudska prava, pa i danas imamo rasprave i zamjerke o ovim događajima – navodi prof. Kržalić.

Ističe da ovaj događaj sam po sebi nameće veliko poštovanje prema gubitku nevinih života. Zbog toga i nakon 22 godine osjećamo duboko poštovanje prema tim nevinim žrtvama. Također osjećamo duboko poštovanje prema žrtvama onih koji su prvi odgovorili svom zadatku. Ovaj događaj je također pokazao i mogućnost okupljanja zajednica od globalnog do lokalnog nivoa, da je napravljena protuteroristička koalicija kojoj se pridružila i BiH.

Ali postoje i oni trenutci koje bi možda željeli zaboraviti, a to su trenutak straha, traume i ranjivosti. Ovaj događaj pokazao je katastrofalnu ranjivost sigurnosnog sustava demokratskog društva.

– Ne treba tu zaboraviti nepotreban rat u Iraku, neograničeno zadržavanje zatvorenika u Guantanamu, nezakonita prisluškivanja koja su uslijedila, suspenziju građanskih sloboda u Sjedinjenim Državama i drugo. Stranci su postali trajni sumnjivci. Potraga za pravdom postala je nerazlučiva od želje za osvetom i na kraju imali nadgrobni spomenik na groblju imperije – ISIL i talibani koji su se vratili na vlast u Afganistanu – kaže Kržalić.

Zbog toga, rekao je, moramo preispitati naš linearni pristup borbi protiv terorizma i ekstremizma. Ne treba zaboraviti da je nasilni ekstremizam na internetu u porastu. Navodno poraženi ISIL na Bliskom istoku ponovo se pojavio i aktivirao u istočnoj i jugoistočnoj Aziji. Mreže ekstremne desnice se šire, posebno u Europi. Povezuju se više nego ikad i unatoč ogromnim resursima kojima raspolažu obavještajne agencije one nisu uspjele predvidjeti neke situacije kao povratak talibana na vlast u Afganistanu.

– Upravo zbog toga trebali bismo preispitati naš linearni pristup borbi protiv terorizma i ekstremizma, kao što su reaktivni ratovi, a posebno obrazovati stratege i operatere koji se bave ovim pitanjima da razmišljaju drugačije zato što se teroristi stalno mijenjaju i zbog toga ih moramo prilagođavati i mijenjati taj linearni pristup borbi protiv terorizma i ekstremizma. U tom kontekstu ne bismo smatrali da zbog naše uspavanosti dopustimo da Al Kaida i ISIL postanu „živi mrtvac“ globalnog terorizma – zaključio je prof. Kržalić u razgovoru za Fenu.